Službeni glasnik BiH, broj 10/21

Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na osnovi člana V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i člana 36. stav (1) Poslovnika o radu Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika ("Službeni glasnik BiH", broj 47/16), na sjednici održanoj 14. decembra 2020. godine, donijela je

ODLUKU


O PROGLAŠENJU HISTORIJSKOG GRADSKOG PODRUČJA – SARAJEVSKA ČARŠIJA NACIONALNIM SPOMENIKOM BOSNE I HERCEGOVINE

I - OPĆI DIO

Član 1.
(Predmet pravne zaštite )

(1) Historijsko gradsko područje – Sarajevska čaršija proglašava se nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: nacionalni spomenik).

(2) Nacionalni spomenik čini cjelovit prostor najuže historijske jezgre Sarajeva, a nalazi se na području općine Stari Grad Sarajevo, Federacija Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Prostor nacionalnog spomenika definiran je prema katastarskim česticama navedenim u Prilogu 1. ove odluke koji čini njen sastavni dio.

(3) Shodno vrijednosti posebnih cjelina utvrđuju se sljedeći prostori unutar nacionalnog spomenika:

1. A1: Prostori na kojem se nalaze nacionalni spomenici proglašeni pojedinačnim odlukama Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika (u daljnjem tekstu: Komisija) o proglašenju dobara nacionalnim spomenicima u granicama Historijskog gradskog područja – Sarajevska čaršija (Prilog 2. ove odluke koji čini njen sastavni dio);

2. A2: Prostori na kojem se nalaze dobra sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 33/02, Prilog 2. ove odluke koji čini njen sastavni dio);

3. B: Prostor unutar granica utvrđenih u stavu (2) ovog članka, a koji nije obuhvaćen prostorima A1 i A2.

Član 2.
(Kategorizacija)

U skladu sa Pravilnikom o kriterijima vrednovanja, podjeli i kategorizaciji nacionalnih spomenika ("Službeni glasnik BiH", broj 82/19), nacionalni spomenik je svrstan u kategoriju "nacionalni spomenici od izuzetnog značaja u Bosni i Hercegovini".

II – PROSTOR NACIONALNOG SPOMENIKA

a) Opće mjere zaštite

Član 3.
(Intervencije na prostoru nacionalnog spomenika)

(1) U svrhu zaštite nacionalnog spomenika, kroz zaštitu kulturno-historijskog naslijeđa i za njega neodvojivo vezane nematerijalne i prirodne baštine, stvarno nadležna tijela uprave, dužna su osigurati:

1. definiranje i provođenje mjera koje imaju za cilj zaštitu autentičnosti, integriteta i funkcionalnog kontinuiteta nacionalnog spomenika gdje:

a. očuvanje autentičnosti nalaže da su prioritet radovi na zaštiti, konzervaciji, restauraciji i rekonstrukciji historijskih objekata umjesto izgradnje njihovih replika, te očuvanju naslijeđene strukture saobraćajnica;

b. očuvanje autentičnosti i integriteta nalaže: strogu kontrolu materijalizacije, oblikovanja, kolorita i namjene objekata i prostora prilikom konzervatorsko-restauratorskih radova, radova tekućeg održavanja i drugih dozvoljenih intervencija, uvažavanje principa susjedstva, tradicionalnih obrada, popločanja i ozelenjavanja, te očuvanje disperzije funkcija po historijskim zonama/cjelinama, a sve s ciljem očuvanja identiteta prostora, postojećeg mjerila, graditeljskog i nematerijalnog naslijeđa kao značajne urbane vrijednosti i kontinuiteta gradskog područja;

c. očuvanje integriteta zahtjeva da budu zaštićeni historijski objekti i uz njih neodvojivo vezana: nematerijalna baština (tradicionalna umijeća i zanati, prakse, izrazi, znanje, vještine, predmeti i rukotvorine, tradicionalna trgovina i gastronomska baština), duhovnost, kultura sjećanja i identitet, kao i elementi prirodnog naslijeđa (krajolik rijeke Miljacke, flora i fauna) prvenstveno, uključujući puteve, staze, dvorišne zidove, mostove, vodene tokove, obale, staro drveće;

d. očuvanje funkcionalnog integriteta nalaže izradu odgovarajućih strategija sa utvrđivanjem, razradom i provedbom konkretnih aktivnosti na očuvanju i promociji tradicionalnih i čaršiji prihvatljivih zanata i obrta odnosno elemenata nematerijalne baštine;

e. očuvanje funkcije socijalnog kontinuiteta zahtjeva da stanovnici mogu živjeti i raditi prema svojim naslijeđenim navikama i potrebama, uz potrebu jačanja lokalnog života;

2. da razvoj tržišta nekretnina kao i interesi pojedinačnih investitora (profit) ne smiju biti prioritet;

3. maksimalno očuvanje izgrađenih dijelova područja uz respektiranje historijskih, arhitektonskih i ambijentalnih vrijednosti;

4. poštivanje odnosa postojećih namjena objekata i otvorenih prostora na prostoru nacionalnog spomenika;

5. sagledivost primarnih identitetnih činilaca i markantnih tačaka gradskog područja putem vizura, panorama i veduta uz ograničavanje i zabranu izgradnje barijera koje bi narušile panoramske vizure sa i na historijsko gradsko područje;

6. stalni monitoring provođenja mjera propisanih odlukama Komisije.

Član 4.
(Prostorno-planski dokument)

(1) U svrhu zaštite prostora kao historijskog gradskog područja i osiguranja njegovog razvoja uz očuvanje vrijednosti, autentičnosti i integriteta i neophodno je sagledavajući prostor cjelovito, izraditi jedinstven prostorno-planski dokument.

(2) Pri izradi prostorno-planskog dokumenta tijelo uprave stvarno nadležno za njegovu pripremu dužno je sarađivati sa organizacijom/službom za planiranje Kantona Sarajevo.

(3) Prostorno-planski dokument treba biti usaglašen sa odredbama i mjerama zaštite utvrđenim ovom odlukom i njenim prilozima, kao i sa prostorno-planskim dokumentom za nacionalni spomenik Historijski urbani krajolik Sarajeva, odnosno urađen vodeći računa o činjenici da je gradsko područje Sarajevske čaršije sastavni dio urbanog krajolika Sarajeva.

(4) Smjernice za izradu prostorno-planskog dokumenta očuvanja i razvoja Historijskog gradskog područja Sarajevske čaršije kao mjere zaštite za prostor nacionalnog spomenika date su u Prilogu 3. ove odluke koji čini njen sastavni dio.

Član 5.
(Plan upravljanja)

(1) U svrhu upravljanja prostorom nacionalnog spomenika kao jedinstvenog prostornog elementa, Općina Stari Grad Sarajevo i Kanton dužni su izraditi, usvojiti i implementirati Plan upravljanja.

(2) Plan upravljanja treba biti usaglašen sa odredbama i mjerama zaštite utvrđenim ovom odlukom i njenim prilozima.

(3) Plan upravljanja treba biti usaglašen sa planom upravljanja za nacionalni spomenik Historijski urbani krajolik Sarajeva, odnosno urađen vodeći računa o činjenici da je Historijsko gradsko područje Sarajevske čaršije sastavni dio Historijskog urbanog krajolika Sarajeva.

(4) Smjernice za izradu Plana upravljanja i minimalni sadržaj dokumenta date su u Prilogu 4. ove odluke koji čini njen sastavni dio.

Član 6.
(Postupak usvajanja dokumenata čija je izrada propisana čl. 4. i 5. ove odluke)

(1) Svi dokumenti čija se izrada propisuje čl. 4. i 5. ove odluke, kao i njihovim prilozima koji čine sastavni dio dispozitiva trebaju se, prije konačnog usvajanja od nadležnih institucija, dostaviti Komisiji radi ocjene njihove usaglašenosti sa odredbama odluka Komisije.

(2) Nosioci pripreme prostorno-planskih dokumenata, u svakoj fazi izrade, prije usvajanja dokumenata, dužni su dokument dostaviti Komisiji radi ocjene njegove usaglašenosti sa odredbama odluka Komisije.

(3) Nakon usvajanja Plana upravljanja i prostorno-planskih dokumenata u čijoj izradi je, na prethodno navedeni način, pribavljeno mišljenje Komisije, na snagu stupaju mjere zaštite utvrđene tim dokumentima.

(4) Po usvajanju prostorno-planskog dokumenta sve intervencije u prostoru, radovi i istraživanja moraju biti izvedeni na osnovi potrebne projektne dokumentacije na koju je, prije izdavanja potrebnih dozvola tijela uprave stvarno nadležnog za intervenciju definiranu u mjerama zaštite ove odluke, pribavljeno mišljenje nadležne službe zaštite naslijeđa.

(5) Stručni nadzor nad izvođenjem radova vrši nadležna služba zaštite naslijeđa.

Član 7.
(Važeća prostorno-planska dokumentacija)

Do konačnog usvajanja jedinstvenog prostorno-planskog dokumenta za prostor nacionalnog spomenika na snazi ostaju odredbe postojeće i važeće prostorno planske dokumentacije u dijelu u kojem nisu u suprotnosti sa odredbama i mjerama zaštite utvrđene ovom odlukom, a što se, u svakom pojedinačnom slučaju za izvođenjem zahvata, utvrđuje pribavljanjem mišljenja Komisije o usaglašenosti.

Član 8.
(Izvođenje radova na prostoru nacionalnog spomenika)

(1) Do konačnog usvajanja prostorno-planskog dokumenta iz člana 4. ove odluke, stvarno nadležno tijelo koje rješava po zahtjevu stranke za izvođenjem radova/intervencije na prostoru nacionalnog spomenika (intervencija predložena planom upravljanja, regulacionim planom ili drugim detaljnim provedbenim planom te pojedinačnim projektima ili drugim zahtjevom) dužan je pribaviti prethodno mišljenje Komisije o usaglašenosti predložene intervencije sa odredbama odluka Komisije.

(2) Mišljenje o usaglašenosti predložene intervencije sa mjerama zaštite iz odluka Komisije se daje na osnovi pojedinačnih zahtjeva.

(3) Podnosilac zahtjeva dužan je, uz zahtjev Komisiji, predočiti dokumentaciju iz koje su vidljivi stepen i vrsta zahvata kao i utjecaj na prostor (elaborat utjecaja na naslijeđe, elaborat utjecaja na okoliš i prostorni prikaz intervencije u odnosu na okolinu).

(4) Intervencija u prostoru nacionalnog spomenika za koju je prethodno izdato mišljenje Komisije o usaglašenosti sa odredbama odluke može biti izvedena samo uz odobrenje tijela uprave stvarno nadležnog za intervenciju definiranu u mjerama zaštite odluke Komisije i stručni nadzor nadležne službe za zaštitu naslijeđa.

(5) Tekući radovi ne uključuju radove rekonstrukcije, restauracije, konzervacije, nadogradnje, dogradnje, interpolacije, radove koji utječu na konstrukciju i/ili namjenu građevine, kao i bilo koje druge slične radove koji dovode do promjene gabarita objekta, nagiba i oblika krovova, vanjskih fasada i slično.

(6) Svi projekti, elaborati i radovi koji se tiču očuvanja naslijeđa trebaju biti dokumentirani i javno publicirani. U izvještaju (stručnom članku, knjizi i slično zavisno od mogućnosti autora) neophodno je prezentirati čitav proces rada na nacionalnom spomeniku/dobru, odabrane konzervatorsko-restauratorske metode i razloge za njih, izazove sa kojima se suočilo u projektiranju i izvođenju radova i sve ostalo što je relevantno stručnoj kao i široj zajednici.

b) Specifične mjere zaštite

Član 9.
(Specifične mjere zaštite na prostoru nacionalnog spomenika)

Na cijelom prostoru nacionalnog spomenika utvrđuju se sljedeće specifične mjere zaštite:

1. Za dobra u A1 prostoru primjenjuju se mjere zaštite utvrđene u pojedinačnim odlukama Komisije o proglašenju nacionalnih spomenika, odnosno njihovim izmjenama i dopunama (popis nacionalnih spomenika dat u Prilogu 2. ove odluke koja čini njen sastavni dio);

2. Za dobra koja se nalaze na Privremenoj listi nacionalnih spomenika (prostori A2), sve do njihove pojedinačne valorizacije, tj. do donošenja pojedinačnih odluka Komisije o proglašenju nacionalnog spomenika za svako dobro ili grupu dobara, nije dozvoljeno poduzimanje bilo kakvih zahvata koji štete ili dovode u pitanje njihovu zaštitu i rehabilitaciju. Kada navedena dobra budu valorizirana kroz pojedinačne odluke Komisije, na njih će se primijeniti mjere zaštite utvrđene tim pojedinačnim odlukama. Do donošenje pojedinačnih odluka svaki prijedlog intervencije mora imati prethodno mišljenje Komisije o usaglašenosti sa odredbama relevantnih odluka Komisije, odnosno o nepostojanju okolnosti koje štete ili dovode u pitanje zaštitu i rehabilitaciju predmetnih dobara (popis dobara na Privremenoj listi nacionalnih spomenika dat u Prilogu 2. ove odluke koja čini njen sastavni dio).

III – PROVOĐENJE ODLUKE

Član 10.
(Provođenje mjera zaštite)

(1) Federacija Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) dužna je osigurati izradu prostorno-planskog dokumenta za prostor nacionalnog spomenika. Pri izradi prostorno-planskog dokumenta obavezna je saradnja sa službom nadležnom za poslove prostornog planiranja u Kantonu Sarajevo.

(2) Federacija Bosne i Hercegovine dužna je poduzeti pravne, naučne, tehničke, administrativne i finansijske mjere za zaštitu objekata koji su pojedinačnim odlukama Komisije proglašeni nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.

(3) Općina Stari Grad Sarajevo i Kanton Sarajevo dužni su, svako u okviru svojih stvarnih nadležnosti, prilikom rješavanja po zahtjevima stranaka za odobravanjem intervencija, na prostoru nacionalnog spomenika, koje po svojoj naravi nisu konzervacija, rehabilitacija i prezentacija nacionalnog spomenika, kao i zahtjevima za korištenjem ili zauzimanjem javnih površina i ostalim zahtjevima za čije rješavanje su stvarno nadležni, postupati u skladu sa mjerama zaštite i smjernicama, utvrđenim ovom odlukom Komisije, za predmetni prostor.

(4) Općina Stari Grad Sarajevo i Kanton dužni su izraditi, usvojiti i implementirati Plan upravljanja, te osigurati izradu i postavljanje informacijske ploče za koju će Komisija utvrditi sadržaj teksta sa osnovnim podacima o nacionalnom spomeniku i odluci o proglašenju dobra, te tehničke uvjete za njenu izradu i postavljanje.

(5) Izuzev informacijskih ploča iz stava (4) ovog člana, na prostoru nacionalnog spomenika nije dozvoljeno postavljanje drugih elemenata (druge informacijske ploče i slično) bez saglasnosti Komisije na sadržaj teksta, dizajn i poziciju.

Član 11.
(Stavljanje van snage provedbenih akata)

Stavljaju se van snage svi provedbeni i razvojni prostorno-planski i drugi akti u dijelu u kojem su u suprotnosti sa odredbama ove odluke.

Član 12.
(Dostavljanje odluke nadležnom sudu)

Ova odluka dostavit će se nadležnom općinskom sudu radi upisa odgovarajuće zabilježbe u zemljišne knjige.

Član 13.
(Sastavni dio odluke)

Sastavni dio ove odluke je obrazloženje sa pratećom dokumentacijom, koje je dostupno na uvid zainteresiranim licima u prostorijama i na web-stranici Komisije (http://www.kons.gov.ba).

Član 14.
(Konačnost odluke)

Prema članu V stav 4. Aneksa 8. Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, odluke Komisije su konačne.

Član 15.
(Brisanje sa Privremene liste nacionalnih spomenika)

Stupanjem na snagu ove odluke sa Privremene liste nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH", broj 33/02, "Službeni glasnik Republike Srpske", broj 79/02, "Službene novine Federacije BiH", broj 59/02 i "Službeni glasnik Brčko distrikta BiH", broj 4/03) briše se nacionalni spomenik upisan pod rednim brojem 558. (Sebilj – česma).

Član 16.
(Stavljanje van snage ranije odluke)

Stupanjem na snagu ove odluke stavlja se van snage Odluka o proglašenju historijskog gradskog područja – Sarajevska čaršija nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine, broj 07.3-2.3-59/14-23 od 1. aprila 2014. godine, koja je objavljena u "Službenom glasniku BiH", broj 42/14.

Član 17.
(Stupanje na snagu)

Ova odluka stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenom glasniku BiH".

Ovu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: profesor Amir Pašić, Goran Milojević i Radoje Vidović.

Broj 07.1-2.5-48/20-45
14. decembra 2020. godine
Sarajevo

Predsjedavajući Komisije
Radoje Vidović, s. r.

Prilog 1. Granica nacionalnog spomenika – popis katastarskih čestica koje obuhvataju zaštićeno područje nacionalnog spomenika

Granica nacionalnog spomenika polazi od Latinske ćuprije i ide u smjeru sjevera, te zahvata sljedeće parcele: k.o. Sarajevo I: dio k.č. 1393 (Ul. Obala Kulina bana), 1336, 1330, 1329, 1317, 1316, 1315, 1314, 1312, 1311, 1308, 1303/1, 1304, 1305, 1307, dio 1404, (Ul. Zelenih beretki), 1184, 1198, dio 1403 (Ul. Ferhadija), 1131, 1128/1, 1127, dio 1394 (Ul. Mula Mustafe Bašeskije), 984, 983/2, 981, 979, 976, 975/1, dio 16/1 (Ul. Logavina), 13, 15, dio 16/2 (Ul. Hadži Damjanova), 17/1, 17/2, dio 26 (Ul. Todora Švrakića), 28, 27, 31, 32, dio 37 (Ul. Na Varoši), 553, 551, 560, 566, 567/2, 568/1, 572, dio 506 (Ul. Bjelina čikma), 509, 522, 521/1, 521/2, dio 1395 (Ul. Sagrdžije), 63, 64/1, dio 1396 (Ul. Safvet-bega Bašagića), 130, dio 129, 133, 135, 153/1, dio 157 (Ul. Nikolića čikma), 158, 159, 160, 161, 170, 169, 168, 167, dio 1399 (Ul. Kovači), 284, 289/1, 288, 290, 291, 292, 293, 294, 295, 298, 297, 277, 276, 275, 274, 273, dio 299 (Ul. Kraćule), 229, 230, 231, 233, 237, 238/1, 238/2, dio 258 (Ul. Nadmlini), dio 248, 245, 223/1, dio 213, 212, 211, 209, 223/2, 223/3, 224; K.o. Sarajevo IX: dio 2815 (rijeka Miljacka), dio 173 (Ul. Toplik), 172, dio 173 (Ul. Toplik), 171, dio 2753 (Ul. Obala Isa-bega Isakovića), 14, dio 9, 13, 12, dio 2753 (Ul. Obala Isa-bega Isakovića), dio 2815 (rijeka Miljacka), (novi premjer), što odgovara Mahala XI: dio k.č. 1 (Obala Kulina bana), 20, 46, 42; Mahala XXXVII: 16, 42, dio 1, 19, 46, dio 1, 11, dio 1 (Ul. Hadži Ristića), 20, 28, 27, 26, 24; Mahala XXXVI: dio 2 (Ul. Zelenih beretki), 14, 4, 95, 1, 3, dio 2 (Ul. Ferhadija); Mahala XLI: 138, 1, 137, 135, dio 2 (Ul. Mula Mustafe Bašeskije), 101, 144, 100, 72, 71, 80, dio 2 (Ul. Logavina); Mahala XXXIV: 59, 3, 4, dio 1 (Ul. Hadži Damjanova), 6, 7, 12, dio 1 (Ul. Todora Švrakića), 17, 18, 43, 19, 22, dio 1 (Ul. Na Varoši), 57; Mahala XXXIII: 87, 9, 18, 25, 85, 30, 33, dio 2 (Ul. Bjelina čikma); Mahala XXVIII: 33, 14, 15, dio 1 (Ul. Sagrdžije); Mahala LXXVI: preko ulice Sagrdžije, 1, 85, 92, 23, 93, dio 3 (Ul. Safvet- bega Bašagića); Mahala XCVIII: niz ulicu Safvet-bega Bašagića, 145, 89, 144, 143, 148, 138, dio 169 (Ul. Nikolića čikma); Mahala XXVI: 34, 33, 31, 30, 29, 28, 27, 26; Mahala XCVIII: dio 195; Mahala XXVI: 1, 21, 20, 19, 18, 17, 16, 15, 14, 13, 12, 11, 10, 9, 8; Mahala XXV: 33, 88; Mahala XCVIII: 127, 126, 215, 124, dio 31 (Ul. Kraćule), 16, 15, 14, 12, 210, 211, 182, 224, dio 173 (Ul. Nadmlini), dio 199 (Ul. Nadmlini), dio 5, 31; Mahala XCVII: 281, 282, 57, 48, dio 47, dio 2 (Ulica Bentbaša), 278, 279, 73; preko rijeke Miljacke; Mahala XCIX: dio 4 (Ul. Obala Isa-bega Isakovića), 5, 2, 72, dio 4; Mahala C: dio 2 (Ul. Obala Isa-bega Isakovića); Mahala CXVIII: dio 2 (Ul. Obala Isa-bega Isakovića), (stari premjer) te se vraća na Latinsku ćupriju i zatvara zaštićeno područje i obuhvata objekte, otvorene prostore – javne i privatne, saobraćajnice, drveće i hortikulturno rješenje otvorenih prostora.

Prilog 2. Popis pojedinačnih nacionalnih spomenika i dobara upisanih na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH u obuhvatu nacionalnog spomenika

Nacionalni spomenici Bosne i Hercegovine

Dobra upisana na Privremenu listu nacionalnih spomenika BiH

Prilog 3. Smjernice za izradu prostorno-planskih dokumenata i plana i projekta očuvanja naslijeđa

Prilikom izrade prostorno-planskih dokumenata, kao i u planiranju intervencija, do njihovih donošenja potrebno je ispoštovati sljedeće smjernice, mjere zaštite definirane za utvrđene karakteristične zone i posebne mjere zaštite za utvrđene dijelove zona.
1) Smjernice
1. Intervencije na objektima i otvorenim prostorima, za koje nisu donesene pojedinačne odluke Komisije, mogu biti: tekuće održavanje, rehabilitacija, rekonstrukcija, restauracija, konzervacija, istraživački radovi, radovi konstruktivne sanacije i stabilizacije, adaptacija savremenoj upotrebi, a izuzetno i prenamjena, nadogradnja, odnosno dogradnja objekta te interpolacija u prostoru, ukoliko neće narušiti ili dovesti do promjene vrijednosti, ambijentalnog konteksta i vizuelnog integriteta predmetnog mikrolokaliteta nacionalnog spomenika te nacionalnog spomenika kao cjeline ili ugroziti njegov karakter i značaj, a osigurat će ponovnu upotrebu objekta i otvorenih prostora u prihvatljivoj namjeni te rehabilitaciju mikrocjeline u smislu njenog redovnog korištenja. Prijedlog intervencije mora biti zasnovan na detaljnom snimku postojećeg stanja, jasno obrazložiti planirane metode i razloge odabira intervencije te plan njenog izvršenja, kao i buduću namjenu objekta.
2. Dozvoljeno je izvođenje infrastrukturnih radova na postojećim sistemima s ciljem njihovog održavanja i unapređenja.
3. Zabranjuje se izgradnja magistralnih infrastrukturnih objekata i industrijskih objekata unutar prostora nacionalnog spomenika kao i rušenje postojećih objekata s ciljem izvođenja novih ili proširenja saobraćajnica, odnosno izvođenja površina za saobraćaj u mirovanju na nivou ili iznad nivoa terena.
4. Neophodno je zaštititi historijsku pojavnost i prostornu matricu gdje treba posebno obratiti pažnju na zaštitu ulica i staza unutar nacionalnog spomenika.
5. Potrebno je uraditi i implementirati projekat ozelenjavanja prostora nacionalnog spomenika kojim se trebaju postojeće zelene površine i šetnica uz Miljacku sa obje strane dodatno ozeleniti, parking-prostori kao i ostali mogući prostori adekvatno ozeleniti, sve zelene površine adekvatno opremiti i osvijetliti. Voditi računa o korištenju autohtonih vrsta zelenila i onih koje su adekvatne za prostor nacionalnog spomenika.
6. Šetnicu uz Miljacku sa obje strane je neophodno artikulirati odgovarajućim intervencijama koje trebaju biti definirane projektom urbane rehabilitacije, a kojim će se naglasiti longitudinalno prostiranje grada i omogućiti kvalitetniji boravak uz rijeku. Projekat treba uzeti u obzir i fasade uz predmetne ulice (Obala Kulina bana i Obala Isa-bega Ishakovića).
7. U cilju izrade prostorno-planske dokumentacije neophodno je prethodno snimiti postojeće stanje svih objekata i javnih površina na prostoru nacionalnog spomenika koristeći ažuriranu geodetsku podlogu i podatke nadležnih institucija, izdata rješenja za građenje ili saglasnosti na tekuće odražavanje.
8. Intervencije identificirane snimkom i analizom postojećeg stanja, bez odgovarajućih dozvola i saglasnosti nadležnih institucija, uklanjaju se u skladu sa važećim zakonskim propisima.
9. Za ruševne i napuštene objekte potrebno je utvrditi i privremene i trajne intervencije. Privremene intervencije podrazumijevaju da svi ruševni objekti na prostoru nacionalnog spomenika bez obzira na vlasništvo i (ne)identificiranog vlasnika i/ili korisnika moraju biti redovno čišćeni od otpada i samonikle vegetacije te osigurani od osipanja ili pada materijala i dijelova objekta; čišćenje i osiguranje ruševnog objekta je obaveza vlasnika, odnosno posjednika.
10. Za zapuštene i neuređene površine potrebno je utvrditi i privremene i trajne intervencije. Privremene intervencije podrazumijevaju da se zapuštene i neuređene površine, kako izgrađenog tako i neizgrađenog zemljišta, moraju urediti u skladu sa sigurnosnim i sanitarno-higijenskim uvjetima te, po uređenju, privesti privremenoj odnosno konačnoj namjeni;
11. Vlasnici ruševnih objekata – objekti koji se nalaze u prostornom obuhvatu nacionalnog spomenika, a nisu pojedinačnom odlukom Komisije proglašeni nacionalnim spomenicima – u obavezi su da osiguraju čišćenje i osiguranje svojih nekretnina, te po potrebi poduzimaju druge mjere za otklanjanje opasnosti koje njihova dobra predstavljaju za građane i neposrednu okolinu. Ukoliko je ruševni objekat u stanju koje predstavlja opasnost za susjedne građevine ili ljudsko zdravlje, a vlasnik/ci građevine ne izvršavaju svoje prethodno navedene obaveze, građevinski inspektor će rješenjem vlasniku narediti poduzimanje mjera koje imaju za cilj otklanjanje opasnosti. Ako investitor ne postupi po rješenju građevinskog inspektora, rješenje će se izvršiti putem pravnog lica registriranog za poslove građenja na trošak vlasnika.
12. Pri izradi prostorno-planske dokumentacije potrebno je:
a. posebnu pažnju obratiti na zauzetost parcele (ne smije biti veći od zatečenog stanja na terenu), prostorno organiziranje građevinske parcele, uključujući rješenje internog i saobraćaja u mirovanju na parceli u vlasništvu, objekte i cjeline koji imaju izražen identitet, potencijal za razvoj i značaj za lokalnu zajednicu.
b. ispitati historijat parcela u svakom pojedinom slučaju gdje se sumnja ili je općina potvrdila da je došlo do isplanjenja objekta. Prostorno-planskom dokumentacijom je potrebno predvidjeti rehabilitaciju nekada postojećih objekata na mjestima katastarskih čestica na kojima je došlo do isplanjenja – interpolirani objekat mora ispoštovati volumen zadnjeg poznatog objekta na parceli, a dozvoljeno je njegovo usklađivanje sa trenutnim stanjem.
13. Kao sastavni dio prostorno-planske dokumentacije, ili kao poseban projekat, neophodno je uraditi detaljan arhitektonski snimak nacionalnog spomenika. Snimkom je potrebno utvrditi postojeće stanje svih objekata, izgrađenih struktura i otvorenih prostora, a kroz osnove prizemlja, osnove sprata (spratova), pete fasade i fasada objekata svih ulica, te identificirati građevinsko stanje, namjenu i korištenje svih objekata i prostora unutrašnjih dvorišta.
14. Na osnovi u prethodnom stavu navedenog projekta te sagledavajući kontekst cijelog nacionalnog spomenika ili predmetnog mikrolokaliteta, neophodno je uraditi projekat rehabilitacije ruševnih i napuštenih objekata i prostora kojim bi se definirale adekvatne namjene te konzervatorsko-restauratorske intervencije na objektima i prostorima. Planirane namjene i intervencije trebaju osigurati korištenja predmetnih pojedinačnih objekata uz njihovu adaptaciju savremenim uvjetima života te osigurati očuvanje prostorno-planske osnove i graditeljskih struktura uz očuvanje autentičnosti i integriteta prostora nacionalnog spomenika.
15. Na osnovi projekta detaljnog arhitektonskog snimka objekata i otvorenih prostora nacionalnog spomenika neophodno je uraditi i implementirati projekat konzervatorsko-restauratorskih radova na fasadama i krovnim površinama objekata te rehabilitacije i uređenja unutrašnjih dvorišta na prostoru nacionalnog spomenika. Prilikom izrade navedenog neophodno je ispoštovati i mjere zaštite date u ovoj odluci.
16. Projektom konzervatorsko-restauratorskih radova na fasadama i krovnim površinama objekata potrebno je tretirati sve fasade u jednoj ulice, a ne objekte i prostore pojedinačno. U sklopu projekta potrebno je izvršiti i analizu konstruktivne stabilnosti objekata sa posebnim osvrtom na stanje objekta spram kapilarne vlage i oborinskih voda te dati prijedlog odgovora na identificirane probleme uključujući plan održavanja krovova i oluka.
17. Projektom konzervatorsko-restauratorskih radova obavezno je obuhvatiti i dvorišne fasade objekata te unutrašnja dvorišta za koja je potrebno dati odgovarajuće mjere uređenja.
18. Projektom je potrebno identificirati naknadno izvedene intervencije kojima je narušena autentičnost i integritet objekta i područja, definirati materijalizaciju i pristup "vraćanja" izvornog ili zadnjeg poznatog stanja, a sve zasnovano na autentičnoj dokumentaciji, definirati mogućnost postavljanja krovnih prozora, postavljanje reklama, natpisa i firmi te klima-uređaja, ograda i sličnog na fasadama objekata. U sklopu projekta potrebno je uraditi i energetske analize te na osnovi njih predvidjeti minimalne, neinvazivne i po mogućnosti reverzibilne zahvate kojima bi se poboljšala energetska učinkovitost objekata (zamjena vanjske stolarije, ugradnja izolacijskih stakala, postavljanje toplinske izolacije s unutrašnje strane zidova i krova moguće i u podu, postavljanje adekvatnih grijnih tijela i ostalo potrebno).
19. Obavezan sastavni dio treba biti i plan zaštite od požara te elaborat zaštite od požara kojim se trebaju predvidjeti mjere povećanja otpornosti na požar i sprečavanje širenja požara za pojedinačne objekte, ali i nacionalni spomenik kao cjelinu (premazivanje građevinskih materijala odgovarajućim premazima namijenjenim za materijale na historijskim objektima, redovna kontrola i ispravno održavanje instalacija, plan brzog reagiranja u slučaju požara, definiranje fizičkih prepreka za širenje požara i slično).
20. Pored mjera na objektima, neophodno je imati i plan zaštite i spašavanja u slučaju požara kao i poplava na nivou nacionalnog spomenika kao prostora.
21. Projektom konzervatorsko-restauratorskih radova na objektima je moguće predložiti redizajniranje objekata (fasada) za koje je utvrđeno da su u neskladu sa ambijentom ili ga narušavaju.
22. Izuzetno, projektom je moguće predvidjeti i rušenje pojedinih objekata koji su u neskladu sa ambijentom ili ga narušavaju te interpolaciju novog objekta na njihovom mjestu uz definiranje harmonizacije sa volumenima postojećih objekata koji su smješteni neposredno uz predmetni objekat (visina prizemlja, visina objekta, vrsta krova, nagib krovnih ploha, kolorit zidova i pokrova). U slučaju interpolacije, pored navedenog obaveza je interpolacijom ispoštovati ulično fasadno platno u oblikovanju (zatvoreni zid, fasada objekta i slično) kao i regulacionu i građevinsku liniju.
23. Prijedlog dogradnje, nadogradnje, redizajna fasada i interpolacije novih objekata mora u sklopu projekta imati i analizu vizuelnog utjecaja na naslijeđe (na grafičkim prilozima jasno prikazati odnos volumena i visina predloženog izgleda objekta sa postojećim objektima, odnos sa linijom objekata u predmetnoj ulici, pogled na prijedlog dogradnje / nadogradnje / interpolacije sa glavnih tačaka u Gradu i sve ostalo što je relevantno za donošenje mišljenja o mogućnosti izvođenja intervencije u predloženim volumenima i koloritu).
24. Intervencije dogradnje, nadogradnje, redizajna fasada i interpolacije novih objekata predložene na prostoru nacionalnog spomenika ne smiju dovesti do ugrožavanja vizuelnog integriteta nacionalnog spomenika koji se posebno očituje u sagledavanju i čitljivosti linija gradskih ulica (linija prizemlja, linija strehe krova – skyline), kolorita ulica i mikrolokacija (obavezno definirati kolorit zidova i krovnih ploha) te sagledavanju pojedinačnih nacionalnih spomenika na prostoru Sarajevske čaršije. Intervencijama se ne smije mijenjati odnos izgrađeno-neizgrađeno na parceli, odnosno koeficijent izgrađenosti na račun neizgrađenog dijela parcele.
25. Nije dozvoljeno podizanje sprata (nadogradnja) na objektima dućana.
26. Nije dozvoljeno pregrađivanje objekata bez prethodne saglasnosti nadležne službe zaštite.
27. Nije dozvoljeno zauzimanje javnih površina i postavljanje privremenih objekata, stolova i ljetnih bašti bez izdate prethodne saglasnosti nadležne službe zaštite i dozvole za izvođenje koju su izdali mjerodavni organi.
28. Nije dozvoljeno postavljanje stolova za uličnu prodaju uz objekte spomeničkog karaktera.
29. Na uličnim fasadama na prostoru nacionalnog spomenika nije dozvoljeno postavljanje klima-uređaja, izuzev u izuzetnim slučajevima i uz saglasnost nadležne institucije kojom se definira mjesto postavljanja te dizajn, materijalizacija i harmonizacija sa fasadom.
30. Zabranjeno je postavljanje reklama na krovovima objekata na prostoru nacionalnog spomenika kao i postavljanje reklamnih tijela i stalnih struktura za reklamiranje između objekata preko ulice i njihovo oslanjanje na fasade objekata.
31. Na prostoru nacionalnog spomenika nije dozvoljeno postavljanje jumbo panoa (veliki reklamni panoi veličine veće od 6 m² do 12 m²) i bigboarda, odnosno megaboarda (samostojeći reklamni panoi površine od 12 m² do 60 m²).
32. Reklamni predmeti i reklamni panoi svojom postavkom ne smiju ometati prolazak ljudi niti narušavati vizure i zaklanjati urbani pejzaž.
33. Dоzvоlјеnо је privrеmеnо i pоvrеmеnо pоstаvlјаnjе umјеtničkih ili rеklаmnih instаlаciја iznаd diјеlоvа ulicа uz uvjet dа mјеstо kаčеnjа nа fаsаdе оbјеkаtа budе minimаlnе pоvršinе i vizuelnо nеnаmеtlјivо, а prеdmеtni diо fаsаdе pоprаvlјеn nаkоn skidаnjе instаlаciје,
34. Instаlаciје svјеtlоsnih i zvučnih еfеkаtа tе njihоvо kоrištеnjе zа оbilјеžаvаnjе pоsеbnih dоgаđаја ili pоdizаnju društvеnе sviјеsti usmјеrеnih kаmpаnjа sе mоžе rеаlizirаti sаmо izuzеtnо uz оdоbrеnjа nаdlеžnih instituciја.
35. Ukoliko se studijom utjecaja na okoliš i studijom utjecaja na naslijeđe ocjeni prihvatljivim postavljanje baznih stanica i antena telekomunikacijskih operatera, ono mora biti urađeno na način da ne dominira u prostoru, ne narušava vizure i zaklanja urbani pejzaž.
36. Parkiranje vozila na prostoru nacionalnog spomenika može biti osigurano isključivo unutar parcela u vlasništvu i javnim prostorima predviđenim za parkiranje. Na cjelokupnom prostoru nacionalnog spomenika, neophodno je zabraniti parkiranje auta uz ulicu, a parkiranje na javnim površinama u zoni nacionalnog spomenika dozvoljeno je samo iznimno, brojčano i prostorno ograničeno, te isključivo na mjestima koje za tu namjenu odredi i adekvatno opremi nadležna institucija Općine Stari Grad Sarajevo.
37. Urbani mobilijar mora u svom oblikovanju biti ujednačen unutar prostora zaštite nacionalnog spomenika, a dizajn usaglašen sa vrijednostima i historijskim periodima prostora.
38. Svojim dimenzijama i završnom hodnom oblogom kretanju moraju biti prilagođene sve pješačke hodne površine na prostoru nacionalnog spomenika na način da je cijelom njihovom širinom ili dijelom širine omogućen prolaz svim kategorijama stanovništva, a posebno je potrebno prilagoditi stepeništa, rampe i pristupe u objekte javne namjene osobama sa umanjenim fizičkim sposobnostima, osobama sa dječijim kolicima i slično.
39. Iluminacija objekata i prostora treba biti urađena na osnovi projekta iluminacije kojim će se definirati vrsta, boja, jačina i usmjerenje osvjetljenja unutar grada uz neophodne grafičke priloge na kojima će biti naznačene pozicije predviđenog osvjetljenja sa svim potrebnim opisima.
2) Mjere zaštite definirane za identificirane karakteristične zone
Prostor omeđen ulicama Telali sa istočne, Mula Mustafe Bašeskije sa sjeverne, Gazi Husrev-begova sa zapadne i Aščiluk, Tabaci i istočni dio Obala Kulina bana sa južne strane predstavljaju dio područja koji nosi identitet i reprezentativnost kompletnog historijskog gradskog područja te je stoga od izuzetnog značaja za očuvanje integriteta, autentičnosti i vrijednosti nacionalnog spomenika. Značaj predmetnog prostora se očituje i u činjenici da se u lokalizmu Sarajeva on naziva Čaršijom. Stoga se za zonu predmetnog prostora, odnosno Čaršije, u sklopu nacionalnog spomenika utvrđuje, pored mjera u stavu 1) i sljedeće mjere zaštite:
1. U zoni Čaršije treba zadržati, odnosno osigurati, predominantnu zanatsku-trgovački namjenu uz mjere stimulacije tradicionalnih zanata koji ne zagađuju okoliš. Potrebno je uvesti regulatorni okvir upravljanja turističkim i ugostiteljskim kapacitetima kako ne bi ugrozili dominantnost izvorne namjene.
2. Identitet područja je potrebno očuvati u sklopu planiranih intervencija i kontrole namjene i intervencija na objektima i u prostoru.
3. Izraženo upravo na ovom prostoru, jedan od osnovnih elemenata vrijednosti materijalnog naslijeđa se očituje u vezanom nematerijalnom naslijeđu. Stoga se, u cilju zaštite materijalnog naslijeđa, moraju donijeti odgovarajuće mjere za očuvanje, razvoj i promociju nematerijalnog naslijeđa te osigurati sredstva i koraci za njihovu implementaciju.
4. Identitet kroz funkciju se prvenstveno ostvaruje kroz kontrolu namjene dućana u ulicama Čaršije, a posebno ulica koje su do danas očuvale svoj funkcionalni integritet kao što su Zlatarska, Kazandžijska, dijelom Sarači i slično. U ulicama koje su do danas očuvale svoj funkcionalni integritet namjena dućana (poslovnih prosora generalno) ne mora biti isključivo jednaka izvornoj, ali mora biti istovrsna ili komplementarna, odnosno ne smije biti u suprotnosti sa ili sasvim drugačija u odnosu na izvornu i ne smije dovesti do narušavanja integriteta i identiteta ulica i Čaršije. U ostalim ulicama je moguće uvođenje i novih namjena mada treba voditi računa o stvaranju određenog funkcionalnog kontinuiteta i integriteta.
5. Prostorno-plansku dokumentaciju u vezi sa pozicioniranjem funkcije dućana u Čaršiji moraju prati svi relevantni dokumenti Općine (plan dodjele prostora, plan upravljanja i slično) kako bi se funkcije dućana (bez obzira da li u cijelosti zasnovane na izvornoj funkciji ili su komplementarne) mogle smještati i vezati za ulice koje svojim nazivom sugeriraju tu djelatnost. Ovim bi se definirao i odgovarajući smještaj za funkcije koje su sasvim nove na Čaršiji i nisu vezane uz tradicionalne zanate (poput prodaje i servisa mobitela, ureda pošte, mjenjačnica i slično).
6. U cilju očuvanja značaja Čaršije i njenog karaktera, potrebno je definirati okvir (kroz elaborate, strategije i plan dodjele poslovnih prostora) i poticati uspostavu "nove autentičnosti" koju predstavljaju radionice savremenih, ručno rađenih dizajnerskih proizvoda, galerije savremene umjetnosti, te radnje u kojim je moguće kupiti proizvode zanatske djelatnosti, a prilagođene su savremenom ukusu i potrebama – tzv. Concept store. Pored ovih potrebno je poticati zanate zasnovane na likovnom i skulptorskom umjetničkom izražaju, organskom uzgoju (kozmetički proizvodi, kao i djelatnosti vezane uz promociju kulture (knjižare, galerije).
7. Potrebno je donijeti odgovarajuće pravilnike i kontrole razmještaja i ponude ugostiteljskih radnji te utvrditi set mjera za poticaj zastupljenosti tradicionalnog bosanskohercegovačkog kulinarstva, odnosno njihovog razvoja u smislu raznolikosti i kreativnosti kulinarske ponude.
8. Neophodno je uvesti kontrolu izrade i ponude suvenira na području Sarajevske čaršije.
9. Utjecaj zastupljenosti tradicionalnog bosanskohercegovačkog kulinarstva, odnosno njegovog razvoja u smislu raznolikosti i kreativnosti kulinarske ponude.
10. Trgovina uvezenom manufakturno proizvedenim ili industrijskim proizvodima i suvenirima izuzetno ugrožava vrijednosti sarajevske čaršije, kao i njenu autentičnu i analognu djelatnost. Stoga se mora uspostaviti set mjera kontrole izlaganja ove vrste suvenira kako bi oni bili vizuelno nenametljivi u ukupnoj slici štanda / dućana, odnosno ulice (izlaganje unutra dućana i slično).
11. U cilju očuvanja vizuelnog integriteta Čaršije, sagledavanja prostora i graditeljskog naslijeđa, te očuvanja osjećaja u prostoru, neophodno je donijeti odgovarajući dokument kojim će se regulirati oblik, materijalizacija, boja i položaj tendi, štandova, cimera, reklama, natpisa i ostalog što utječe na sagledavanje objekta i ulice (klima-uređaji, antene i slično). Dokument treba biti obavezujući za sve djelatnike na prostoru Baščaršije.
12. Unificirati pravila korištenja znakova, zaštitnih boja, logotipa, uvesti jasna pravila 'brandinga' i PR strategije.
13. U cilju prezentacije identiteta i funkcije potrebno je revitalizirati i prostor bivšeg mekteba za šegrte (na lokalitetu Male Daire). Revitalizacijom je potrebno odrediti adekvatnu namjenu (moguće i izvornu) te prezentirati historijat upotrebe objekta.
14. Intervencije na objektima moraju biti usmjerene očuvanju, odnosno vraćanju izvorne slike dućana i magaza – korištenje izvornih materijala (drvo, kamen, malterirane fasade, pokrov biber crijep, metal), tipično oblikovanje (ćepenak, metalna vrata, luk i slično), karakteristične dimenzije. Zabranjeno je mijenjanje ulične fasade kao i izvođenje intervencija kojima se narušava slika objekta ili ulice.
15. Interpolirani objekti moraju biti harmonizirani sa ambijentom u smislu volumena, materijalizacije, oblikovanja krovnih ploha i kolorita.
16. Intervencije u prostoru trebaju biti usmjerene očuvanju, adekvatnom opremanju i prezentaciji javnog urbanog prostora (prostori unutrašnjih dvorišta objekata, prostori Malih Daira, bivšeg Kolobarinog hana, Firuz-begovog hamama, Baščaršijski trg, trg – saobraćajnica – tržnica kod Vijećnice, ulica Brodac, ulice, pješačke površine i ostale otvorene površine) nacionalnog spomenika s ciljem da ga svakodnevno upotrebljavaju žitelji grada i posjetioci. U cilju definiranja intervencija potrebno je izraditi detaljan snimak postojećeg stanja svih otvorenih javnih prostora, identificirajući njihovo stanje, namjenu, uvjete korištenja, dostupnost, pristupe i potencijale.
17. Intervencije se ostvaruju kroz provođenje za određen prostor adekvatnih projekata (pejzažnog uređenja, rehabilitacije, prenamjene, i slično) koji trebaju biti zasnovani na namjeni i vrijednostima svakog pojedinog prostora te posmatrajući površine u ambijentalnom kontekstu kojem pripadaju, a ne kao pojedinačne i izolirane prostore.
18. Prema potrebni, pojedini otvoreni javni prostori mogu biti tretirani i prezentirani kao arheološki muzeji na otvorenom (Firuz-begov hamam) uz prezentaciju svih historijskih slojeva i značaja lokaliteta.
19. Prostori oko Vijećnice (trg – saobraćajnica – pijaca) se ne smiju koristiti za saobraćaj u mirovanju. Trebaju biti osmišljeni i opremljeni da ih koriste pješaci za okupljanja ili prolazak.
20. Objekat Beledije treba biti "očišćen" od neprimjereno dodatnih struktura, a prostor ujedinjen po dizajnu i opremi sa ostalim budućim pješačkim površinama oko Vijećnice.
a) Zone ulica generalno predstavljaju karakteristične elemente od izuzetnog značaja za očuvanje integriteta, autentičnosti i vrijednosti nacionalnog spomenika. Stoga se za zone ulica na prostoru nacionalnog spomenika, prvenstveno zone ulica Mula Mustafe Bašeskije i Obale Kulina bana, utvrđuju, pored u stavu 1) navedenih i sljedeće mjere zaštite:
1. Detaljan arhitektonski snimak objekata kojim je potrebno utvrditi postojeće stanje svih objekata i otvorenih prostora, a kroz osnove prizemlja, osnove sprata (spratova), pete fasade i fasada objekata ulica Mula Mustafe Bešeskije, te identificirati građevinsko stanje, namjenu i korištenje svih objekata i prostora unutrašnjih dvorišta.
2. Identificiranje svih izvedenih radova na objektima i prostorima sa informacijom o tome da li su radovi izvedeni sa odobrenjem za građenje ili ne, kvalifikacija i opis intervencija, utjecaj intervencije na autentičnost, integritet i značaj ulice Mula Mustafe Bašeskije kao zone te nacionalnog spomenika kao cjeline (građevinski, infrastrukturni, hortikulturni i drugi radovi koji su izvedeni u obuhvatu, uključujući posebno promjene na fasadama u odnosu na izvorno stanje, kao i probijanje novih otvora, promjenu veličine ili oblikovanja otvora, izmjene na balkonima i slično te interpolacija novih objekata, dogradnja, nadogradnja, neprimjerene izmjene na objektima i u prostorima koje obuhvataju materijale, boje, tehnike i tehnologije i ostalo). Identifikaciju vršiti na osnovi poređenja sa izvornim ili prema autentičnim dokumentima o zadnjem poznatom stanju objekata ili prostora.
3. Za intervencije koje su urađene bez odobrenja, kao i za one koje su u prethodno opisanoj analizi kvalificirane kao neprimjerene (spram utjecaja na autentičnost, integritet i značaj), potrebno je dati prijedlog mjera za umanjivanje ili otklanjanje negativnog utjecaja (uklanjanje, redizajn, zamjena određenih elemenata, obnova i slično).
4. Kroz Elaborat valorizacije, revitalizacije i konzervacije potrebno je identificirati vrijednosti i značaj svakog pojedinog objekta i prostora te definirati koji su to objekti koji su u neskladu sa ambijentom kao i one koji su u izuzetno lošem građevinskom stanju, a ne posjeduju nikakvu umjetničku ili estetsku vrijednost. Također je potrebno identificirati objekta i prostore koji su izloženi riziku skorog nestajanja usljed stanja konstrukcije ili usljed pritisaka ekonomskog razvoja.
5. Na osnovi prethodne identifikacije potrebno je definirati koji objekti mogu biti srušeni i zamijenjeni novogradnjom, na kojim prostorima se može izvršiti interpolacija te na kojim objektima trebaju biti izvršeni konzervatorsko-restauratorski zahvati.
6. Za objekte i prostore na kojima se kroz prethodne identifikacije i analize ocjeni da je moguća interpolacija i novogradnja obavezno je u sklopu prostorno-planske dokumentacije utvrditi detaljne urbanističko tehničke uvjete, a uzimajući u obzir mjere zaštite utvrđene ovom odlukom te vodeći računa da ovim intervencijama izgrađeni objekti ili njihovi dijelovi ne smiju biti viši od objekata u ulici, da visina prizemlja mora biti jednaka visini prizemlja objekata u neposrednoj blizini, da nagib krova i krovne plohe trebaju biti harmonizirane sa okolnim objektima te da se mora ispoštovati regulaciona i građevinska linija.
7. Za sve ostale objekte je potrebno uraditi projekat konzervatorsko-restauratorskih radova te analizu mogućnosti poboljšanje energetske efikasnosti, a kojima se posebno treba obraditi sljedeće:
a. Intervencije na fasadama (kolorit, vraćanje izvornog stanja ili umanjenje negativnog utjecaja ireverzibilnih intervencija, ujednačavanje oblikovanja otvora, restauracija ulaznih vrata, konzervatorsko-restauratorski radovi na dekorativnim elementima i balkonima i ostalo),
b. Intervencije u enterijeru objekata na način da se vizuelno usklade sa izgledom eksterijera, u smislu da predstavljaju jedinstvenu cjelinu,
c. Prilikom radova neophodno je izbjeći tipizaciju dućana na čitavom prostoru nacionalnog spomenika. Prijedlog izgleda dućana riješiti tipološki prema namjeni i lokaciji dućana (grupiranje dućana istih ili srodnih namjena po ulicama ili zonama),
d. Izbjegavati rušenje postojećih parapetnih zidova ćepenaka i posebno izbjegavati potpuno otvaranje fronta dućana kliznim ili višekrilnim vratima velike visine (od trotoara do grede krovne konstrukcije dućana),
e. Intervencije na krovnim plohama (nagib, stanje krovnog pokrivača i konstrukcije, mogućnost korištenja potkrovlja za stambenu ili poslovnu namjenu, mogućnost postavljanja krovnih prozora i ostalo),
f. Identifikacija problema i mogućnosti unapređenja sistema grijanja, vodosnabdijevanja, otvora, poboljšanja zaštite objekta od kapilarne vlage i oborinskih voda, mogućnost postavljanja termičke izolacije sa unutrašnjih strana fasadnih zidova i krova uz definiranje prihvatljivih materijala (sa aspekta paropropusnosti, sprečavanja kondenza i vlage te kompatibilnosti sa izvornim materijalima).
8. Za objekte za koje se utvrdi rizik od skorog nestajanja, a posebno za one koje se dodatno utvrdi da posjeduju određene vrijednosti i značaj potrebno je utvrditi projekat hitnih mjera zaštite. Projekat treba sadržavati i prijedlog budućeg upravljanja i mogućnosti prenamjene u druge kompatibilne namjene.
9. Za objekte za koje se prethodnim analizama i identifikacijama utvrdi da narušavaju ambijentalni kontekst i vrijednosti nacionalnog spomenika potrebno je dati prijedlog odgovarajućih mjere ublažavanja negativnog utjecaja (redizajn fasada, promjena kolorita, i slično).
10. Za objekte za koje se identificiraju da su izvršene izmjene vanjskog izgleda (portali, vrata, ćepenci, dogradnja portala na trotoaru, postavljanje mreža na izlogu, postavljanje tendi, bankomata i klima-uređaja, isticanje firmi i drugih natpisa, izmjene enterijera sa proširenjem objekta, intervencije na zidu susjednog objekta, postavljanje mobilijara na javne površine, zauzimanje prostora za pješake) potrebno je izvršiti vraćanje u prethodno stanje. Ili ukoliko to nije moguće, potrebno je izvršiti mjere ublažavanja devastacije kako bi se u što je moguće većoj mjeri povratio i istakao vizuelni identitet prostora.
11. Za sve objekte i prostore potrebno je identificirati rizike (prirodne i ljudske) te dati prijedlog djelovanja spram njih (zagađenje, buka, vibracije, zatvaranje obrta u prizemljima, povećanje izgrađenosti parcele usljed širenja objekata na otvorene prostore dvorišta, ubrzana promjena namjene objekata u odnosu na izvornu i ostalo).
12. Uraditi identifikaciju stanja svih unutrašnjih dvorišta te identificirati naknadno i bez dozvola izgrađene privremene objekte u dvorištima.
13. Uraditi projekat urbane rehabilitacije unutrašnjih dvorišta s ciljem njihovih korištenja za sve stanare. Unutrašnja dvorišta bi trebala biti ozelenjena, opremljena klupama i mobilijarom koji omogućava njihovo korištenje svim kategorijama stanovništa, a posebno djeci i starijim osobama.
14. Uraditi identifikaciju svih javnih površina te utvrditi probleme u njihovom korištenju.
15. Potrebno je identificirati mogućnosti parkiranja na javnim površinama vodeći računa da nije dozvoljeno parkiranje niti zadržavanje na trotoarima i trgovima kao ni na drugim površinama koje predstavljaju mjesta okupljanja ljudi,
16. U skladu sa karakterom svake pojedine površine uraditi projekat rehabilitacije javnih površina namijenjenih okupljanju ljudi (Velika avlija, otvoreni prostor zapadno od Vijećnice, pijaca Telali i ostale površine) koji treba sadržavati prijedog javne rasvjete, urbanog mobilijara, obrade pješačkih i kolskih površina, elemente mikroarhitekture, iluminaciju objekata te prijedloga načina korištenja određenih dijelova javnih površina za javnu upotrebu.
17. Uraditi identifikaciju potreba na održavanju i unapređenju infrastrukturne mreže sa definiranim potencijalnim utjecajima na naslijeđe.
18. Za prostor ulice Mula Mustafe Bašeskije kao jedne od karakterističnih dijelova utvrđuju se sljedeće posebne mjere zaštite:
a) Uraditi projekat unapređenja trotoara uz ulicu Mula Mustafe Bašeskije (postavljanje zaštitnih ograda visine minimalno 1,10 metar, uklanjanje saobraćajnih znakova sa trotoara, uklanjanje odnosno podizanje na višu visinu reklamnih i drugih znakova i firmi koje izlaze van ravni fasade ostavljajući slobodnim po vertikali prostor za pješake u minimalnoj visini od 2,20 metara, i slično),
b) Uraditi identifikaciju svim prizemlja u ulici, a s ciljem utvrđivanja njihovog trenutnog korištenja, svrhe korištenja i problema u korištenju,
c) Na osnovi prethodnog uraditi analizu nekorištenih prostora te dati mjere koje, kroz intervencije u prostoru mogu pomoći korištenju prostora (dostupnost, adaptacija i slično),
d) U cilju očuvanja dominantnog identiteta ulice Mula Mustafe Bašeskije (stambeno-poslovna zona) neophodno je uraditi plan ekonomskih i drugih potrebnih mjera za očuvanje i poticaj te upravljanja poslovnim prostorima u prizemlju objekata u ulici Mula Mustafe Bašeskije koje će pomoći njihovu rehabilitaciju (dati prijedlog odgovarajućih namjena po mikrozonama).
19. Za prostor ulica Obale Kulina bana i Obale Isa-bega Ishakovića, te korita rijeke Miljacke utvrđuju se sljedeće posebne mjere zaštite:
a) U cilju očuvanja dominantnog identiteta ulice Obale Kulina bana (pretežno stambena zona na obali Miljacke) i Obale Isa-bega Ishakovića (zona miješanih vjerskih, stambenih i administrativnih sadržaja) neophodno je uraditi urbanistički projekat uređenja i rehabilitacije obala Miljacke;
b) Projektom prvenstveno trebaju biti date smjernice za za iluminaciju objekata na obje obale, te mjere za unapređenje pješačkih površina u obje ulice, a kroz sadnju dodatnog zelenila (manjeg obima i kroz pojedinačnu sadnju) i opremanje urbanim mobilijarom;
c) Iluminacija objekata treba biti usaglašena sa iluminacijom mostova u smislu kolorita i intenziteta iluminacije;
d) Za korištenje pješaka treba biti unaprijeđena i desna obala, odnosno trotoar, a kroz aktivaciju obalnih zidova poštujući pravila sigurnosti i slično.
e) Vezano za ulicu Obala Kulina bana potrebno je:
1. Uraditi identifikaciju svih prostora u prizemljima objekata i unutrašnjih dvorišta u ulici, a s ciljem utvrđivanja njihovog trenutačnog korištenja, svrhe korištenja i problema u korištenju;
2. Posebnu pažnju obratiti na trenutno i moguće korištenje unutrašnjih prostora za smještaj saobraćaja u mirovanju za potrebe korisnika objekata. Analiza treba uzeti u obzir sigurnost kretanja vozila i pješaka, potrebe stanara i korisnika neposredno susjednih zgrada, te potrebe za zelenim površinama u gradu;
3. Na osnovi prethodnog uraditi analizu prostora u prizemljima objekata i unutrašnjih dvorišta, te dati mjere koje, kroz intervencije u prostoru mogu pomoći korištenju ili unapređenju korištenja za identificirane korisnike.
20. Za prostor Sebilja i Baščaršijskog trga utvrđuju se sljedeće posebne mjere zaštite:
a) Na objektu Sebilja su dozvoljeni isključivo radovi tekućeg održavanja, konzervacije i restauracije te radovi usmjereni prezentaciji nacionalnog spomenika.
b) Prilikom dozvoljenih radova na Sebilju, u slučaju potrebe, dozvoljena je zamijena materijala novim koji trebaju biti u svemu (vrsti materijala, načinu obrade i dekoraciji) jednaki izvornim ili zadnjim poznatim korištenim materijalima.
c) S obzirom na izuzetno veliku simboličku vrijednost Sebilja za Sarajevsku čaršiju, i Sarajevo generalno, nije dozvoljeno uklanjanje, pomjeranje ili promjena namjene i izgleda Sebilja.
d) Zbog prethodno navedenih razloga potrebno je u sklopu Baščaršijskog trga osigurati interpretaciju i prezentaciju Sebilja u skladu sa planom interpretacije i prezentacije na koji mora biti dato pozitivno mišljenje nadležne službe zaštite naslijeđa.
e) Prostor trga treba biti korišten isključivo za kretanje pješaka, odnosno ne smije se koristiti za kretanje i parkiranje motornih vozila (osim prolazak vozila interventnih službi).
f) Zabranjena je izgradnja bilo kakvih struktura trajnog karaktera na prostoru Trga. Moguće je predvidjeti isključivo postavljanje privremenih struktura manjih prostornih dimenzija sa obavezom da bude reverzibilnog karaktera, koje ne smiju biti postavljene u neposrednoj blizini Sebilja niti na koji način ometati vizure na Sebilj.
g) Nije dozvoljeno postavljanje reklamnih tijela, bez obzira na dimenziju, na prostoru Trga koje mogu omesti vizure na Sebilj, na okolne dućane i koje mogu ugroziti vizure na okolni prostor Sarajevske čaršije. Postavljanje privremenih reklamnih struktura je dozvoljeno isključivo uz saglasnost nadležne službe zaštite naslijeđa.

Prilog 4. Smjernice za izradu Plana upravljanja

1) Odlukom o proglašenju Historijskog urbanog krajolika Sarajeva ("Službeni glasnik BiH", 1/21) definirano je da je moguće, za pojedine karakteristične zone na prostoru historijskog urbanog krajolika Sarajeva uraditi pojedinačne planove upravljanja s ciljem utvrđivanja detaljnih smjernica za upravljanje na tim prostorima uz obavezu da ti planovi upravljanja budu integrirani u i usklađeni sa Planom upravljanja za historijski urbani krajolik. Prostor Sarajevske čaršije predstavlja karakterističnu zonu u okviru Historijskog urbanog krajolika Sarajeva sa dodatnim specifičnim i određenim jedinstvenim izazovima u odnosu na ostali prostor krajolika, to se definirana potreba izrade dokumenta plana upravljanja za Sarajevsku čaršiju uz obavezu integriranja i usklađivanja u Plan upravljanja za Historijski urbani krajolik Sarajeva.
2) Plan upravljanja za Sarajevsku čaršiju (u daljnjem tekstu: Plan upravljanja) mora biti usklađen sa prostorno-planskim dokumentima, planom i projektom očuvanja naslijeđa, strategijom očuvanja i interpretacije kulturno-historijskog naslijeđa, razvoja turizma i ekonomskog razvoja i ostalim relevantnim dokumentima te urađen u skladu sa smjernicama za izradu plana upravljanja datim u UNESCO Operativnim smjernicama za provođenje Konvencije o svjetskom naslijeđu, s obzirom na činjenicu da je na UNESCO Tentativnu listu upisano Sarajevo – jedinstveni simbol univerzalne multikulturalnosti – trajno otvoren grad.
3) Navedena strategija mora biti rađena paralelno i dati smjernice zasnovane na zajedničkoj valorizaciji (vrijednosti naslijeđa prema Pravilniku o kriterijima vrednovanja, podjeli i kategorizaciji nacionalnih spomenika ("Službeni glasnik BiH", broj 82/19), upotrebna vrijednost (atraktivnost) i tržišna vrijednost dobara i cjelina, vrijednost kao resurs i upotrijebljenost).
4) Pored smjernica iz predmetne strategije, Plan upravljanja treba dati jasne korake (strateške i projektne) za upravljanje negativnim promjenama i rizicima po prostor nacionalnog spomenika, a prvenstveno pritisak turizma, zavisnost zanata i obrta od turizma, promjene u korištenju poslovnih prostora kao i stambenih, pritisak saobraćaja (u kretanju i mirovanju), pritisak turizma, pritisak zagađenja, pritisak izgradnje novih i mjerilom neusklađenih objekata na prostoru nacionalnog spomenika i slično. Planom upravljanja je potrebno definirati konkretne korake i projekte kojima bi se utjecalo na razvoj uz očuvanje karaktera historijske jezgre, naslijeđenog identiteta, tradicije, kulturno-historijskog i prirodnog ambijenta te umanjenje negativnih promjena i upravljanje utvrđenim rizicima.
5) Plan upravljanja treba, između ostalog, sadržavati:
1. Definiciju/opis sistema i mehanizama upravljanja (strategiju višegodišnjeg upravljanja nacionalnim spomenikom i smjernice za njenu realizaciju), a u skladu sa važećom zakonskom regulativom i potrebama očuvanja nacionalnog spomenika;
2. Preciznu identifikaciju vrijednosti nacionalnog spomenika, ograničenja i potencijala u budućem korištenju, zahtjeve ili namjere vlasnika/korisnika u pogledu namjene, te intervencija koje na optimalan način dovode u ravnotežu prethodno navedeno i optimiziraju društveno-ekonomski benefit;
3. Program aktivnosti baziran na cjelovitoj valorizaciji, zaštiti i prezentaciji nacionalnog spomenika kao i nalazima procjene utjecaja;
4. Dostupne i realne sheme finansiranja i finansijske programe koji su dostupni za prostor nacionalnog spomenika;
5. Prostorno-planski dokument izrađen za nacionalni spomenik;
6. Vodič za upravljanje – pregled principa upravljanja (principi očuvanja naslijeđa);
7. Integrirani vodič za očuvanje naslijeđa
a. Kategorije intervencije na objektima i javnim površinama
b. Plan detaljnih aktivnosti na konzervaciji i rehabilitaciji objekata i javnih površina
c. Vodič za konzervaciju/restauraciju/rekonstrukciju/rehabilitaciju objekata i javnih površina
d. Principi tekućeg održavanja objekata i javnih površina
e. Plan mjera energetske efikasnosti (uskladiti sa preporukama UNESCO-a i njegovoj inicijativi RENFORUS)
f. Strategija očuvanja nematerijalnog naslijeđa
g. Mjere djelovanja za očuvanje i poticaj zanata i zanatlija
h. Procjena rizika, pripremljenost na rizike i mjere ublažavanja i/ili otklanjanja rizika
i. Plan infrastrukturnih sistema
j. Plan prikupljanja i odvoz otpada
k. Zaštita i prezentacija nematerijalnog naslijeđa
l. Integrirani vodič za zaštitu okoliša
m. Zaštita vegetacije, sadnja autohtone vegetacije
n. Analiza prostora i formiranje novih zelenih površina
o. Zaštita voda
p. Vizuelna zaštita kompletnog prostora – definiranje mjera kontrole u cilju zaštite vizuelnog integriteta;
8. Plan smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta na prostoru nacionalnog spomenika koji će dati obavezujući regulatorni okvir upravljanja turističkim i ugostiteljskim kapacitetima;
9. Plan turističkog kretanja;
10. Podizanje svijesti – pozitivna društvena i medijska kampanja o historijskom gradskom području, značaju i potrebi očuvanja zanata kao i identiteta ulica;
11. Zona utjecaja na nacionalni spomenik u kojoj je potrebno osigurati očuvanje identiteta i vizuelnog integriteta nacionalnog spomenika (zona definirana na grafičkom prilogu);
12. Definiran način prikupljanja sredstava iz komunalnih dadžbina i ostalih taksi te način usmjeravanja ka očuvanju i daljnjem razvoju nacionalnog spomenika;
13. Definiran način uvođenja spomeničke rente uz uvjet da se ostvareni prihodi na osnovi ovoga ulažu na održavanje, obnovu i investicije na području nacionalnog spomenika;
14. Plan korištenja prostora koje Grad Sarajevo i Općina Stari Grad daju u zakup ili na privremeno korištenje treba biti zasnovan na analizi stanja prostora nacionalnog spomenika i namjeni objekata, a urađen u cilju očuvanja identiteta i tradicionalnih aktivnosti prostora i balansiranja namjena;
15. Plan očuvanja, promocije i poticaja te mjere djelovanja za očuvanje tradicionalnih zanata i zanatlija, posebno onih koji djeluju na prostoru nacionalnog spomenika, zanatskih proizvoda, suvenira, smještajnih kapaciteta i ugostiteljske ponude, kao i kontrole ponude kada je tradicionalna gastro ponuda u pitanju. U sklopu Plana neophodno je predvidjeti način dodjele, ustav kontrole te izgled certifikata, odnosno potvrde o autentičnosti proizvoda i porijekla za sve proizvoda koji se prodaju kao produkt tradicionalnih zanata;
16. Plan održivog razvoja turizma i upravljanja posjetama i posjetiocima (mjere djelovanje na prijetnju negativnog utjecaja masovnog turizma);
17. Plan uvođenja "uvezanih ulaznica" (heritage pass) za muzeje, parkinge i ugostiteljske sadržaje;
18. Utvrđivanja prioritetnih intervencija;
19. Izvori finansiranja za prioritetne intervencije kao i kompletnu implementaciju Plana upravljanja;
20. Akcioni plan:
a. program upravljanja naslijeđem u sklopu zaštićenog područja, sa definiranim nosiocima realizacije programa
b. fazni program provođenja plana sa finansijskim pokazaocima;
21. Monitoring i proces ažuriranja intervencija u prostoru i konzervatorsko-restauratorskih intervencija na objektima;
22. Plan koordinacije rada svih inspekcijskih službi na nivou općina, Grada, Kantona i Federacije;
23. Plan izgradnje kapaciteta (Capacity building) u oblasti upravljanja, obrazovanja, turizma.
6) Prostorno-planski dokument izrađen za nacionalni spomenik, kao sastavni dio Plana upravljanja treba sadržavati Plan i projekt očuvanja nacionalnog spomenika te, pored dokumenta i smjernica navedenih ovoj odluci Komisije (dispozitiv i Prilog 3. odluke koji čini njen sastavni dio), i sljedeće:
1. Ažuriranu geodetsku podlogu prostora nacionalnog spomenika sa svim relevantnim podacima;
2. Analizu trenutnog stanja prostorne cjeline, odnosno:
a. hronološki prikaz i stilsko određenje postojećih objekata, cjelina i prostora,
b. pregled spratnosti postojećih objekata, primijenjenih materijala, oštećenja i stepen očuvanosti izvornih struktura, materijala i dispozicije
c. prikaz izvršenih intervencija na objektima i prostorima uz kvalifikaciju i opis
d. za sve identificirane intervencije potrebno je dati informaciju o tome da li je na projekt intervencije dato pozitivno mišljenje nadležne službe zaštite naslijeđa te da li su radovi izvedeni sa odobrenjem za građenje ili drugim adekvatnim odobrenjem, odnosno saglasnosti (kao što je saglasnost nadležne službe za radove tekućeg održavanja)
e. analizu utjecaja izvršenih intervencija na vrijednosti, atribute autentičnosti i stanje integriteta nacionalnog spomenika
f. hronološki prikaz namjene objekata i prostora sa pregledom njihove današnje namjene
g. valorizaciju i kategorizaciju objekata i prostora
h. pravni status o prethodnoj i trenutnoj zaštiti objekata i prostora uključujući i arheološke lokalitete
i. prikaz zastupljenosti i raspoređenosti, te valorizaciju zelenila;
3. prikaz zastupljenosti i raspoređenosti starih zanata, tradicionalnih načina korištenja prostora i objekata, te upotrebe prostora i objekata za savremene potrebe (festivali, okupljanja i slično);
4. Elaborat o otklanjanju ili ublažavanju negativnog utjecaja intervencija izvršenih u obuhvatu nacionalnog spomenika za koje je analizom utvrđeno da su degradirale prostor nacionalnog spomenika;
5. Program arheoloških istraživanja i radova koji mora sadržavati i program zaštite arheoloških lokaliteta;
6. Elaborat vizuelnog identiteta nacionalnog spomenika kojim će se, između ostalog, definirati: materijalizacija, izgled i mjesto postavljanja urbanog mobilijara, reklamnih tijela, natpisa, vrsta i upotrebe vanjske i unutrašnje rasvjete, hodnih površina, uređenje enterijera u skladu sa eksterijerom, uređenjem izloga. Dozvoljena mjesta i ograničenja spram izlaganja robe u izlozima kao i definirati odredbe za ostalo što utječe na vizuelni identitet;
7. Program uređenja i upravljanja javnim površinama kojim treba definirati način korištenja javnih površina (identificirati zelene površine i njihovo uređenje, dozvoljeni korištenja za davanje u zakup i slično);
8. Program očuvanja i promoviranja kulturnih i historijskih vrijednosti, kako materijalnih, tako i njihovih nematerijalnih komponenti – starih zanata i djelatnosti, tradicionalnih festivala i običaja koji su vezani za objekte i mjesta;
9. Programi turističke promocije i korištenja prostora nacionalnog spomenika za potrebe turizma.
10. Pojedinačne projekte, a posebno:
a. Uređenje centralnih pješačkih zona nacionalnog spomenika – javna rasvjeta, urbani mobilijar, obrada pješačkih i kolskih površina
b. Obnova infrastrukturne mreže, posebno vodovoda i kanalizacije – kao i rješavanje pitanja prečišćavanja otpadnih voda i zaštite vodotoka rijeke Miljacke;
11. Detaljno definirane uvjete za:
a. Sanaciju, konzervaciju, uređenje i prezentaciju postojećih objekata i cjelina koji imaju vrijednosti i kontekstualni značaj (ambijentalno/pejzažni kontekst i drugi)
b. Restauraciju i rekonstrukciju historijskih objekata, oblika i prostora kojom će biti osiguran integritet historijske jezgre i čitljivost njenih specifičnosti (rekonstrukciju uništenih objekata, restauraciju objekata ili pojedinačnih arhitektonskih elemenata – horizontalni i vertikalni gabariti, proporcija, broj, veličina i raspored otvora, arhitektonski detalji, popločanje, oblik, nagib krova i vrsta pokrova, tretman fasada itd.);
12. Mehanizme za ostvarivanje integralne zaštite:
a. definiranje načina finansiranja
b. plan konzervacije, intervencija i razvoja prostora za koji se Plan izrađuje, odnosno regulativni plan; navedeni planovi trebaju dati smjernice za djelovanje na svakom pojedinačnom objektu i urbanističkoj matrici u cilju očuvanja njene vrijednosti kao i fizičke stabilnosti objekta. Pored navedenog, potrebno je da definira moguće upotrebe i eventualno prihvatljive izmjene na svakom pojedinom objektu (u funkciji, vanjskom izgledu ili unutrašnjoj dispoziciji). Dalje, potrebno je da definira dozvoljene intervencije neophodne u cilju adaptacije pojedinih objekata ili pojedinih dijelova pojedinačnih objekata savremenim uvjetima života
c. definiranje zona za izradu detaljnih provedbenih planova i projekta nižeg reda
d. Plan implementacije (način vršenja monitoringa planiranih aktivnosti)
e. Planove: očuvanja, održavanja i korištenja; preventivnih, hitnih, interventnih i trajnih mjera zaštite; interpretacije, prezentacije i promocije; upravljanja turističkim posjetama
f. Plan i program održivog ekonomskog razvoja koji treba definirati: listu ključnih prostora i spomenika za obnovu (kako bi se stvorili uvjeti za regeneraciju putem kulturnog turizma), potrebne iznose i faze finansiranja planiranih konzervacijskih radova (uključujući i radove tekućeg održavanja), definirati izvore finansiranje (iz javnih ili privatnih izvora ili javno-privatnog partnerstva) te identificirati objekte za prioritetno finansiranje, kao i dati popis potencijalnih investitora i fondova kojima bi se moglo ponuditi finansiranje;
13. Elaborat o otklanjanju ili ublažavanju negativnog utjecaja intervencija izvršenih u obuhvatu nacionalnog spomenika za koje je analizom utvrđeno da su degradirale prostor nacionalnog spomenika;
14. Program uređenja i upravljanja javnim površinama kojim treba definirati način korištenja javnih površina (identificirati zelene površine i njihovo uređenje, dozvoljeni prostor za davanje u zakup i slično); različite načine korištenja otvorenih prostora u zavisnosti od sezone (godišnjih doba) i potrebe sinhronizacije upotrebe ovih prostora sagledavajući plan upravljanja korištenja prostora ovog tipa u cjelokupnoj zoni nacionalnog spomenika;
15. Program očuvanja i promoviranja kulturnih i historijskih vrijednosti, kako materijalnih, tako i njihovih nematerijalnih komponenti – starih zanata i djelatnosti, tradicionalnih običaja i festivala i njihovih produkata koji su vezani za objekte i mjesta;
16. Programi interpretacije, prezentacije, promocije i korištenja prostora nacionalnog spomenika za potrebe turizma;
17. Program uvođenja novih tehnologija u svrhu poboljšanja korištenja prostora;
18. Procjenu utjecaja na nacionalni spomenik (Heritage Impact Assessment – HIA te Environmental Impact Assessment – EIA) za svaku Programom upravljanja planiranu intervenciju na nacionalnom spomeniku. Za velike projekte je potrebno uraditi i stratešku studiju utjecaja (Strategic Environmental Assessments).
7) Plan upravljanja treba dati konkretne smjernice i korake za implementaciju (aktivnosti i vremenski okvir) za sljedeće:
1. S ciljem umanjenja zagađenja (aerozagađenje i vibracije) neophodno je smanjiti opterećenje saobraćajem (u kretanju i u mirovanju), zabraniti saobraćanje teškim vozilima na padinskim saobraćajnicama (u kontaktnoj zoni nacionalnog spomenika), ispitati mogućnosti unapređenja tramvajskog saobraćaja s ciljem umanjenja vibracija, saobraćaj u mirovanju na javnim površinama rješavati isključivo ispod nivoa prizemlja (pod zemljom) i zabraniti parkiranje na trotoarima i ulicama, osigurati raznovrsne mogućnosti za kretanje ekološki prihvatljivih prevoznih sredstava (bicikla, romobila i sl.), povećati broj zelenih površina, smanjiti broj i veličinu betonskih/asfaltiranih površina, a u korist zelenih površina ili naći drugi način za postizanje bolje ekološke prihvatljivosti tih površina. Također je potrebno ostvariti saradnju sa svim nadležnim institucijama kako bi se utjecalo na smanjenje zagađenja Miljacke;
2. Propadanje historijskih objekata se dešava zbog više razloga, među kojima se posebno ističu neodržavanje, nedostatak upravljanja i napuštanje. Detaljan snimak postojećeg stanja objekata na prostoru nacionalnog spomenika mora sadržavati i informacije o korištenju, otpornosti i sigurnosti objekta na prirodne i ljudske utjecaje (sigurnost spram požara, poplave, krađe i slično). Snimak je temelj baze podataka kojim moraju upravljati nadležne institucije i putem koje se treba vršiti monitoring stanja objekata i sigurnost njihovog korištenja na prostoru nacionalnog spomenika, monitoring konzervatorsko-restauratorskih i svih drugih radova;
3. U cilju očuvanja graditeljskog naslijeđa neophodno je razviti i njegovati kulturu očuvanja naslijeđa kroz insistiranje na osiguravanju sredstava i nadzoru nad provođenjem radova redovnog održavanja objekata i ulica, prijenos znanja o razvoju i vrijednostima nacionalnog spomenika i graditeljskim tehnikama te osiguranje redovne obuke radnika koji bi radili na održavanju;
4. Pored snimanja postojećeg stanja objekata i objedinjavanja znanja o restauratorskim tehnikama i prihvatljivim materijalima, neophodno je uspostaviti ekonomski održivo upravljanje građevinskim fondom koje neće dovesti do narušavanja autentičnosti i integriteta (prvenstveno oblikovanja, funkcije i načina korištenja). Ovo podrazumijeva stalno praćenje korištenja objekata, a posebno prizemlja na prostoru nacionalnog spomenika, limitiranje i utvrđivanje, u skladu sa načelima održivog razvoja i očuvanja identiteta i autentičnog korištenja nacionalnog spomenika, broja i rasprostranjenosti ugostiteljskih objekata (kafana, hotela, hostela i svih drugih), planski osmišljenu i finansijski (kroz visinu rente) pomognutu aktivaciju napuštenih zona nacionalnog spomenika, promoviranje i kontinuiranu podrška novim i postojećim biznisima prihvatljivim na području nacionalnog spomenika, a koji mogu zaposliti veći broj ljudi i slično;
5. U cilju očuvanja autentičnosti i integriteta nacionalnog spomenika, kontrola rasporeda biznisa i zanata je neophodna kao i monitoring rada. Namjena poslovnih prostora mora biti sukladna izvornoj namjeni predmetnih mikrocjelina, a nadležne institucije trebaju voditi o tome računa prilikom izdavanja odobrenja za rad ili njihove kontrole. Potrebno je osigurati poticaje za oživljavanje određenih dijelova, odnosno ulica te osigurati prezentaciju svih dijelova jednako;
6. U cilju poboljšanja kvalitete stanovanja na području nacionalnog spomenika potrebno je ispitati građevinsko stanje objekata i dati konkretne mjere za poboljšanje energetske efikasnosti postojećih građevina koje neće ugroziti autentičnost i integritet objekata;
7. U cilju očuvanja autentičnosti i integriteta nacionalnog spomenika, kontrola rasporeda biznisa i zanata je neophodna kao i monitoring rada u svrhu očuvanja disperzije funkcija po historijskim zonama/cjelinama. Namjena poslovnih prostora treba biti sukladna izvornoj namjeni predmetnih mikrocjelina (Aščiluk, Kundurdžiluk, Čizmedžiluk, Kovači, Bravadžiluk i sl). Ukoliko nije moguće osigurati izvorne namjene, potrebno je utjecati da se očuvaju cjeline u kojima su zastupljene pretežno srodne namjene (zanati ili trgovine ili ugostiteljstvo) sa posebnim naglaskom na distinkciju tipološke zastupljenosti izgleda dućana u zavisnosti od funkcije (izraditi prijedlog arhitektonske definicije poslovnog prostora u zavisnosti od funkcije) kako bi se osigurala različitost. Nadležne institucije trebaju voditi o tome računa prilikom izdavanja odobrenja za rad ili njihove kontrole. Potrebno je osigurati poticaje za oživljavanje određenih dijelova, odnosno ulica Čaršije, te osigurati prezentaciju različitosti svih dijelova podjednako
8. U cilju kontrole dogradnje i nadogradnje postojećih objekata neophodno je vršiti redovan monitoring na terenu, pravovremeno obavijestiti vlasnike o dozvoljenim i nedozvoljenim radnjama na objektima, osigurati vlasnicima informaciju o postupcima ishodovanja potrebnih dozvola za dozvoljene radove, odmah po uočavanju izvođenja nedozvoljenih radova obavijestiti sve nadležne i zainteresirane strane i inspekciju;
9. Turizam predstavlja izuzetan ekonomski resurs, ali treba biti strogo kontroliran kako bi se ispravno razvijao i ne bi doveo do trajnog uništenja kulturnog i prirodnog naslijeđa (kontrola frekvencije, prostornog rasporeda i brojnosti posjeta). Stoga je neophodno definirati strategiju, plan i program razvoja turizma koji bi bili integrirani sa drugim ekonomskim sektorima i strategijama očuvanja naslijeđa. Pritisak na užu historijsku jezgru se mora smanjiti uspostavljanjem alternativnih i komplementarnih aktivnosti i turističkih ruta koje uključuju područje čitavog historijskog urbanog krajolika i okoline Sarajeva. Dodatno, potrebno je omogućiti bolju dostupnost pojedinačnim lokalitetima (muzejima, galerijama i slično) kao i kompletnom prostoru nacionalnog spomenika, što podrazumijeva definiranje pojedinačnih problema i individualni odgovor (naprimjer, uklanjanje štandova za prodaju suvenira ili vizuelno napadnih reklamnih tijela neposredno uz ulaz u muzej i sl.), kao i generalni odgovor kroz regulaciju saobraćaja i postavljanje turističke signalizacije (isključivo u saradnji sa institucijama nadležnim za zaštitu naslijeđa);
10. Neophodno je uraditi studiju procjene prihvatnog kapaciteta nacionalnog spomenika (fizičke kapacitete za mogućnost prihvata turista) uzimajući u obzir zaštitu kako posjetioce tako i samog lokaliteta kao i različit profil posjetilaca sa aspekta različitih načina konzumiranja lokaliteta pod zaštitom. Na osnovi navedene studije treba predvidjeti i ponudu sadržaja, brojnost i frekvenciju turističkih posjeta, a u cilju zaštite nacionalnog spomenika;
11. Neophodno je izraditi studiju perceptivne vrijednosti lokaliteta te plan promocije;
12. Neophodno je izvršiti disperziju sadržaja i uvođenje dodatnih aktivnosti u skladu sa posebnostima i vrijednostima pojedinačnih zona na čitavom prostoru nacionalnog spomenika kako bi se rasteretili pojedinačni lokaliteti sa jedne strane, te kako bi se omogućila održiva zaštita u dijelovima koji su zanemareni sa aspekta turističke posjete, odnosno u manje atraktivnim zonama treba ponuditi takve sadržaje koji će aktivirati posjetioce da prođu svim dijelovima lokaliteta (kreirati više ruta prolaska);
13. Interni pješački saobraćaj unutar lokaliteta treba biti detaljno planiran i označen da se unaprijed odrede, ali i ograniče kretanja turista;
14. U slučaju pojave štetnog utjecaja turista prilikom korištenja i posjeta nekom lokalitetu neophodno je zabraniti pristup turistima ili reorganizirati način posjeta lokalitetu kako bi se on zaštitio, posebno sa aspekta očuvanja autentičnosti i integriteta;
15. Neophodna je saradnja nadležnih institucija za zaštitu naslijeđa i turizma na uspostavi ciljeva razvoja i strategije turizma kao i za njihovo provođenje za lokalitete proglašene nacionalnim spomenicima kako bi se izbjegli negativni utjecaji na lokalitete pod zaštitom;
16. Turistički vodiči, animatori i organizatori programa trebaju proći certificiranu obuku i konstantni razvoj i trebale bi nadležne institucije vršiti povremenu kontrolu rada vodiča kako bi se onemogućio prijenos pogrešnih informacija te nedovoljan razvoj svijesti posjetilaca o značaju lokaliteta pod zaštitom. Preporuka je da vodiči trebaju biti od predstavnika lokalne zajednice;
17. Neophodan je stalni monitoring provođenja propisanih mjera te monitoring utjecaja turističkih aktivnosti na kulturne i prirodne vrijednosti lokaliteta;
18. Neophodno je izraditi strategiju, plan i program marketinga, promocije spomeničkih vrijednosti i komunikacije sa posjetiocima u svrhu razvoja turizma, očuvanju zanata, izrade autentičnih suvenira i rukotvorina, gastro ponude i karakterističnog načina života te kreiranje moderne i prihvatljive turističke ponude u skladu sa navedenom. Neophodno je unificirati pravila korištenja znakova, zaštitnih boja, logotipa te uvesti jasna pravila 'brandinga' i PR strategije lokaliteta;
19. Potrebno je napraviti detaljan plan promotivnih aktivnosti i strategiju komunikacije sa posjetiocima;
20. Potrebno je izvršiti prenamjenu određenih, koje su nadležne službe zaštite naslijeđa identificirale, postojećih objekata koji bi se prilagodili korištenju za pružanje usluga posjetiocima i stvaranju turističke ponude;
21. Potrebno je uvesti sistem naplate za obilaske i posjete turističkim lokacijama koje stječu uvjete za to i prikupljeni novac usmjeriti u fondove za održavanje objekata i lokaliteta kulturno-historijskog naslijeđa po prioritetima;
22. Interpretacija naslijeđa, pojedinačnih spomenika i cjelovitog prostora mora biti urađena u saradnji sa institucijama nadležnim za zaštitu naslijeđa i prema planu interpretacije. U izradu plana, a posebno njegovo provođenje moraju biti uključeni svi turistički subjekti sa područja nacionalnog spomenika;
23. Uvažavajući prethodno navedene smjernice i sve ostalo što utvrde institucije uključene u izradu Plana, a što nije u suprotnosti sa Odlukom Komisije, Plan upravljanja treba razraditi strateške ciljeve te akcije i projekte za njihovo postizanje. Strateški ciljevi, između ostalog trebaju biti usmjereni i ka:
a. Zaštiti, očuvanju, restauraciji i unapređenju arhitektonskog, arheološkog, umjetničkog, etnološkog, arhivskog, bibliotečkog i zanatskog naslijeđa i svih za navedene vezanih komponenti nematerijalnog naslijeđa
b. Očuvanju, podršci zanata, proizvodnih i uslužnih aktivnosti koje vode povećanju zapošljavanja, a prihvatljive su u području nacionalnog spomenika sa stanovišta očuvanja naslijeđa, odnosno kompatibilni su sa vrijednostima i značajem nacionalnog spomenika
c. Unapređenju dostupnosti i kretanja na prostoru nacionalnog spomenika, insistirajući i kreirajući mogućnosti za alternativna prijevozna sredstva (bicikla, romobili i sl.) i povećanju pješačkih površina
d. Očuvanju postojećih zelenih površina (javnih i privatnih u avlijama) i njihovom proširenju
e. Edukaciji i podizanju svijesti o vrijednostima i značaju lokaliteta te ispravnoj interpretaciji i prezentaciji naslijeđa
f. Koordiniranom radu na očuvanju, promociji, prezentaciji i razvoju, kulturnim inicijativama i marketingu vezanom za nacionalni spomenik
g. Razvoju ljudskih resursa za upravljanje, planiranje i razvoj prostora
h. Kreiranju sistema koordinacije u cilju dijeljenja i diseminacije svih podataka među institucijama nadležnim za različite oblasti, a prvenstveno zaštite naslijeđa, planiranja, razvoja, katastra i zemljišnih knjiga
i. Kreiranju novih načina kreativnog, održivog i sa stanovišta očuvanja naslijeđa i ekologije, prihvatljivog razvoja prostora nacionalnog spomenika.
8) U cilju očuvanja dominantnog identiteta Sarajevske čaršije neophodno je uraditi sljedeće elaborate, odnosno dokumente koji moraju biti usvojeni i provedeni u implementaciju od nadležnih institucija:
1. Plan ekonomskih i drugih potrebnih mjera za očuvanje, poticaj i promoviranje starih zanata koje će osigurati stvarni prijenos znanja na mlađe generacije te uvjete za razvoj i rast malih zanatskih radnji. Navedenim planom, a uzimajući za podlogu detaljan snimak postojećeg stanja Sarajevske čaršije potrebno je detaljno analizirati potencijale pojedinih ulica zone Sarajevske čaršije koje su danas na rubu "umiranja i zaborava" te ih upotrijebiti, a prostor rehabilitirati uz provođenje intervencija koje ni u kojem slučaju neće ugroziti ili uništiti naslijeđe (materijalno i nematerijalno).
2. Studiju sa standardima kvalitete i uvesti oznaku "pečat autentičnosti" pandan znaku c ili druge oznake standardizacije za sve proizvode koji odgovaraju uspostavljenim kriterijima, a u ponudi su sarajevske čaršije uključujući i gastro ponudu. Za izradu studije potrebno angažirati kompetentne stručnjake iz oblasti zanatstva, dizajna, kulinarstva, zaštite kulturnog naslijeđa, etnologije.
3. Identificirati djelatnosti s visokim stepenom autentičnosti i poduprijeti njihovu kandidaturu i upis na UNESCO listu nematerijalne baštine.
4. Strategiju poticaja domaćoj proizvodnji i zanatstvu kojom bi se zabranila prodaja industrijskih proizvoda koji oblikovno sugeriraju tradicionalne, zanatske proizvode.