Službeni glasnik BiH, broj 68/24
Ovaj akt nije unešen na bosanskom jeziku.
Ustavni sud Bosne i Hercegovine u plenarnom sazivu, u predmetu broj
U-7/24, rješavajući zahtjev
Općinskog suda u Sarajevu (sutkinja Sanela Vrbanjac), na osnovu člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine, člana 57. stav (2) tačka b), člana 59. st. (1) i (2) i člana 61. stav (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine – prečišćeni tekst ("Službeni glasnik Bosne i Hercegovine" br. 94/14, 47/23 i 41/24), u sastavu:
Seada Palavrić, predsjednica
Valerija Galić, potpredsjednica
Angelika Nußberger, potpredsjednica
Mirsad Ćeman, sudija
Helen Keller, sutkinja
Ledi Bianku, sudija
Marin Vukoja, sudija
na sjednici održanoj 19. septembra 2024. godine donio je
ODLUKU O DOPUSTIVOSTI I MERITUMU
Odlučujući o zahtjevu
Općinskog suda u Sarajevu (sutkinja Sanela Vrbanjac) za ocjenu ustavnosti člana 18. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 5/19 i 40/22),
utvrđuje se da član 18. stav 2. alineja III Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 5/19 i 40/22) u dijelu koji se odnosi na sudske stručne saradnike u Kantonalnom sudu u Sarajevu koji su raspoređeni u sudska odjeljenja i obavljaju najsloženije poslove iz osnovne djelatnosti suda nije u skladu sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Nalaže se Skupštini Kantona Sarajevo, u skladu sa članom 61. stav (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, da najkasnije u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja ove odluke u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" izmijeni Zakon o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 5/19 i 40/22) u odnosu na sudske stručne saradnike u Kantonalnom sudu u Sarajevu koji su raspoređeni u sudska odjeljenja i obavljaju najsloženije poslove iz osnovne djelatnosti suda, u skladu s odredbama člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
Odluku objaviti u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine", "Službenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine", "Službenom glasniku Republike Srpske" i "Službenom glasniku Brčko distrikta Bosne i Hercegovine".
OBRAZLOŽENJE
I. Uvod
1. Općinski sud u Sarajevu (sutkinja Sanela Vrbanjac; u daljnjem tekstu: podnosilac zahtjeva) podnio je 16. aprila 2024. godine Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ustavni sud) zahtjev za ocjenu kompatibilnosti člana 18. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo" broj 5/19), u daljnjem tekstu: osporeni zakon, odnosno osporena odredba) sa članom I/2. i članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 14. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda" (u daljnjem tekstu: Evropska konvencija), članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju i članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.
II. Postupak pred Ustavnim sudom
2. Na osnovu člana 23. Pravila Ustavnog suda, od Skupštine Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Skupština KS) i Vlade Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Vlada KS) zatraženo je 21. maja 2023. godine da dostave odgovore na zahtjev.
3. Skupština KS je 20. juna 2024. godine dostavila odgovor na zahtjev, u kojem je Zakonodavno-pravna komisija Skupštine KS prihvatila odgovor Ministarstva pravde Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Ministarstvo pravde KS).
III. Zahtjev
a) Predmet povodom kojeg je zahtjev pokrenut
4. Podnosilac zahtjeva navodi da je pred Općinskim sudom u Sarajevu u toku parnični postupak povodom tužbe S. M. (u daljnjem tekstu: tužiteljica) protiv tuženog Kantona Sarajevo zbog novčanih potraživanja iz radnog odnosa i diskriminacije. Iz stanja spisa predmeta proizlazi da je na osnovu rješenja Kantonalnog suda u Sarajevu (u daljnjem tekstu: Kantonalni sud) od 22. juna 2020. godine tužiteljica postavljena na radno mjesto državnog službenika – sudskog stručnog saradnika u sudskoj upravi Kantonalnog suda na neodređeno vrijeme. Tim rješenjem je tužiteljica raspoređena u III platni razred s utvrđenim koeficijentom za obračun osnovne mjesečne plaće u visini od 5,20.
b) Navodi iz zahtjeva
5. Podnosilac zahtjeva smatra da osporena odredba, koja se odnosi i na sudske stručne saradnike u sudskoj upravi Kantonalnog suda, nije u skladu sa čl. I/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 14. Evropske konvencije, te članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju i članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.
6. U zahtjevu se navodi da su tužiteljica odnosno sudski stručni saradnici u Kantonalnom sudu diskriminirani u odnosu na stručne saradnike i savjetnike u pravosudnim institucijama na drugim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini – saradnike/savjetnike Ustavnog suda, Suda Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Sud BiH), Tužilaštva Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Tužilaštvo BiH), stručne savjetnike Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud FBiH) te stručne saradnike u općinskim sudovima. U vezi s tim, navodi se da je Kanton Sarajevo, kontinuiranim neusklađivanjem i nekorigiranjem plaće tužiteljice na godišnjem nivou s rastom plaće u Bosni i Hercegovini, povrijedio pravo na jednako postupanje prema tužiteljici u odnosu na prethodno navedene uporedne kategorije u odnosu na koje je izvršeno usklađivanje plaća s rastom prosječne plaće u periodu od 1. januara 2020. godine do 31. decembra 2023. godine. Podnosilac zahtjeva naglašava da tužiteljica obavlja poslove koji su određeni članom 13. Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Kantonalnog suda, te da se ti poslovi mogu izjednačiti jedino s opisom i uvjetima s poslovima koje obavljaju stručni saradnici i savjetnici u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine, kao i s radom i opisom poslova stručnih savjetnika iz člana 20. Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Vrhovnog suda FBiH.
7. Naglašava se da su sudski stručni saradnici u Kantonalnom sudu u Sarajevu raspoređeni u sudska odjeljenja i obavljaju najsloženije poslove iz osnovne djelatnosti suda, za razliku od drugih kategorija službenika Kantonalnog suda koji su zaposleni na poslovima uprave suda, tj. u kabinetu predsjednika suda ili odsjeka sudske uprave. Pri tome se navodi da sudski stručni saradnici u Kantonalnom sudu rade u okviru iste institucije prema naredbama i uputstvima sudija. Argumentirajući ove navode, podnosilac zahtjeva se prvenstveno referirao na član 6. Zakona o plaćama i drugim naknadama sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o plaćama sudija i tužilaca u FBiH) kojim je predviđeno korigiranje, odnosno usklađivanje osnovne mjesečne plaće za procent povećanja prosječne neto mjesečne plaće u Bosni i Hercegovini. Navodi se da, za razliku od prethodno navedenog zakona, osporeni zakon koji se primjenjuje na stručne saradnike u Kantonalnom sudu ne predviđa navedeno povećanje. Pri tome se ističe da je pozicija sudskog stručnog saradnika u Kantonalnom sudu, kao i pozicija stručnog saradnika u općinskim sudovima, propisana odredbama čl. 43. i 44. Zakona o sudovima u FBiH, te da navedeni saradnici imaju
de facto status nosioca sudske funkcije. Konačno, podnosilac zahtjeva ukazuje na odluke Ustavnog suda br. U-7/12, U-29/13 i U-7/21 u kojima je Ustavni sud odlučivao o pitanju različitog tretmana nosilaca pravosudnih funkcija.
c) Odgovori na zahtjev
8. Ministarstvo pravde KS je istaklo da je osporeni zakon donesen na osnovu odredbe člana 18. stav 1. tačka b) Ustava Kantona Sarajevo i čl. 60. i 63. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine. Shodno navedenom, Ministarstvo pravde KS je navelo da je Skupština KS prilikom donošenja osporenog zakona bila u obavezi da se pridržava odredbi i principa iz navedenog zakona, te da u tom smislu nije mogla odstupiti od utvrđenog zakonodavnopravnog okvira. Dalje je navedeno da je odredbom člana 20. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine bilo propisano da "stručni sudski savjetnici u Vrhovnom sudu Federacije" imaju koeficijent od 5,20. Zbog toga, kako je navedeno u odgovoru na zahtjev, osporenom odredbom propisan je isti koeficijent za stručne sudske saradnike u Kantonalnom sudu budući da je to radno mjesto "pandan" radnom mjestu stručnog sudskog savjetnika u Vrhovnom sudu FBiH. Zatim je navedeno da za "stručne saradnike u upravi Kantonalnog suda" nije propisano da vrše sudsku funkciju, ne imenuje ih Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: VSTVBiH), već ih zapošljava Kantonalni sud. Stoga se na njih, u smislu člana 43. stav 2. Zakona o sudovima u FBiH u vezi sa članom 4. Zakona o plaćama sudija i tužilaca u FBiH, primjenjuju propisi o plaćama i naknadama zaposlenih u organima uprave, odnosno državnih službenika, u skladu sa članom 48. Zakona o sudovima u FBiH.
9. U odnosu na navode o diskriminaciji, zbog toga što se plaća stručnih saradnika u Kantonalnom sudu ne usklađuje na godišnjem nivou na osnovu procenta povećanja prosječne neto plaće, navedeno je da je osporenim zakonom propisan mehanizam za usklađivanje plaća u odnosu na kretanje ekonomskih parametara za sve državne službenike pa i za sudske stručne saradnike Kantonalnog suda. Istaknuto je da se, u smislu člana 5. stav (4) osporenog zakona, plaća državnih službenika svake godine povećava za određeni procent jer se u pregovorima s reprezentativnim sindikatom u pravilu dogovara veća osnovica od one za prethodnu godinu. U prilog tome navedeno je da je osnovica za 2021. godinu iznosila 315,00 KM, za 2022. godinu 330,00 KM, a za tekuću 2024. godinu osnovica za obračun plaće iznosi 385,00 KM. Također je navedeno da je i Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) predviđeno dodatno uvećanje plaće zbog promjena ekonomskih parametara, tj. zbog povećanja cijena dobara i usluga. Pri tome je navedeno da se iz sadržaja zahtjeva može zaključiti da je Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Kantonalnog suda propisano da tužiteljica u konkretnom sporu ima status "državnog službenika", zbog čega se nameće pitanje zašto joj je utvrđen takav status za njeno radno mjesto – sudski stručni saradnik u sudskoj upravi, ako ona obavlja poslove koji se mogu izjednačiti s opisom poslova i radom stručnih saradnika i savjetnika u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine. Stoga je navedeno da se ne može govoriti o diskriminaciji u odnosu na stručne saradnike, odnosno savjetnike na drugim nivoima vlasti, jer je za obje kategorije propisan mehanizam usklađivanja plaća paralelno s kretanjem odgovarajućih ekonomskih parametara prema zvaničnim podacima Federalnog zavoda za statistiku.
10. Imajući u vidu navedeno, zaključeno je da Skupština KS prilikom donošenja osporenog zakona postupala u skladu sa zakonodavnopravnim okvirom FBiH kao višeg nivoa vlasti smatrajući da su postojale objektivne i razumne okolnosti zbog kojih su sudski stručni saradnici u upravi Kantonalnog suda svrstani u osporenu odredbu.
IV. Relevantni propisi
11.
Zakon o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo ("Službene novine KS" br. 5/19 i 40/22) objavljen na bosanskom jeziku, u relevantnom dijelu glasi:
Član 1.
(Predmet Zakona)
Ovim zakonom uređuju se plaće i naknade izabranih dužnosnika, nosioca izvršnih funkcija u organima zakonodavne i izvršne vlasti Kantona Sarajevo (u daljnjem tekstu: Kanton), imenovanih lica, pravobranioca i zamjenika pravobranioca Kantona i državnih službenika i namještenika u organima državne službe Kantona (u daljnjem tekstu: organ državne službe).
Član 5.
(Utvrđivanje osnovice za obračun plaće)
(1) Osnovica za obračun plaća utvrđuje se zakonom o izvršavanju budžeta za svaku budžetsku godinu ili odlukom o privremenom finansiranju i primjenjuje se od 01.01. za svaku narednu godinu.
(2) Pored osnovice za obračun plaće, prilikom obračuna plaće koristit će se i bod za obračun plaće koji se utvrđuje zakonom o izvršavanju budžeta za svaku budžetsku godinu ili odlukom o privremenom finansiranju i primjenjuje se od 01.01. za svaku narednu godinu.
(3) Utvrđivanje osnovice i boda vrši se u pregovorima sa reprezentativnim sindikatom, a prije usvajanja zakona iz stava (1) ovog člana. Ukoliko se ne postigne dogovor, Vlada Kantona će utvrditi osnovicu i bod, pri čemu visina osnovice ne može biti niža od prethodno dogovorene, odnosno važeće.
(4) Prilikom utvrđivanja osnovice i boda za obračun plaće iz st. (1) i (2) ovog člana uzet će se u obzir projekcija budžeta za narednu godinu, kao i kretanje GDP i indeksa potrošačkih cijena, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku za Kanton Sarajevo.
(5) Isplate mjesečnih novčanih primanja, izvršene u skladu sa odredbama ovog zakona, su definitivne i konačne.
Član 6.
(Utvrđivanje osnovne plaće)
(1) Osnovna plaća utvrđuje se množenjem osnovice za plaću iz člana 5. ovog zakona i boda za obračun plaće sa utvrđenim koeficijentom platnog razreda.
(2) Osnovna plaća iz stava (1) ovog člana uvećava se za 0,6% za svaku započetu godinu staža osiguranja izabranog dužnosnika, nosioca izvršnih funkcija, imenovanih lica, pravobranioca i zamjenika pravobranioca, državnih službenika i namještenika, a najviše do 20%.
(3) Osnovna plaća ne može biti manja od 70% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine prema posljednjem objavljenom statističkom podatku.
(4) U slučaju da množenjem utvrđene osnovice i boda za obračun plaće i pripadajućeg koeficijenta platnog razreda osnovna plaća iznosi manje od 70% prosječne plaće iz stava (3) ovog člana, zaposleniku će se isplatiti plaća u navedenom postotku.
(5) Osnovna plaća obračunava se i iskazuje mjesečno za puno radno vrijeme, prema radnom mjestu i odgovarajućem platnom razredu.
(6) Ukoliko zaposlenik radi sa nepunim radnim vremenom, u skladu sa posebnim zakonom ili drugim propisima, osnovna plaća odredit će se srazmje[rn]o vremenu provedenom na radu.
(7) Puno radno vrijeme zaposlenih je 40 sati sedmično.
POGLAVLJE III. PLAĆE I NAKNADE DRŽAVNIH SLUŽBENIKA I NAMJEŠTENIKA
Odjeljak A. Osnovna plaća
[...]
Član 18.
(Platni razredi i koeficijenti za državne službenike)
(1) Utvrđuju se slijedeći platni razredi i koeficijenti za plaće za državne službenike:
(2) Osnovna plaća lica iz stava (1) ovog člana utvrđuje se prema članu 6. ovog zakona.
Platni razred
|
Radno mjesto
|
Koeficijent
|
I
|
|
6,20
|
II
|
|
5,70
|
III
|
|
5,20
|
IV
|
|
4,60
|
V
|
|
4,50
|
VI
|
|
4,30
|
VII
|
|
4,10
|
VIII
|
|
3,90
|
IX
|
|
3,70
|
12.
Zakon o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH" br. 45/10, 111/12, 20/17, 22/19 – odluka USFBiH, 94/20 – rješenje USFBiH i 84/23 – odluka USBiH)
Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi:
Član 20.
Platni razredi i koeficijenti za državne službenike
Platni
razred
|
Radno mjesto
|
Koeficijent
|
IV
|
- rukovodilac
federalnog organa uprave i federalne upravne organizacije koje se nalaze u
sastavu federalnog ministarstva,
- pomoćnik
rukovodilaca federalne upravne organizacije,
- glavni federalni
inspektor,
- rukovodeći državni
službenici u uredima i službama koje osniva Vlada Federacije,
- pomoćnici
direktora Agencije za državnu službu,
- pomoćnici
sekretara Vlade Federacije,
- stručni sudski
savjetnici u Vrhovnom sudu Federacije*,
- stručni savjetnici
u Federalnom tužilaštvu,
- interni revizori.
|
5,20
|
* Odlukom o dopustivosti i meritumu broj U-12/23 od 28. septembra 2023. godine je utvrđeno da član 20. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine u dijelu IV u alineji kojom je propisano "stručni sudski savjetnici u Vrhovnom sudu Federacije", nije u skladu sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Citiranom odlukom je naloženo Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine da, u skladu sa članom 61. stav (4) Pravila Ustavnog suda Bosne i Hercegovine, najkasnije u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja ove odluke u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" izmijeni relevantne zakonske odredbe kojim bi se sudskim stručnim savjetnicima u Vrhovnom sudu Federacije Bosne i Hercegovine propisalo pravo na godišnje korigiranje osnovne mjesečne plaće za procent povećanja prosječne mjesečne neto plaće u Bosni i Hercegovini u skladu sa odredbama člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda i člana 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.
13.
Zakon o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH" br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06, 77/06 – odluka USFBiH, 34/10 – odluka USFBiH, 45/10 – prestaju važiti odredbe koje se odnose na plaće i naknade državnih službenika, 4/12, 99/15 i 9/17 – odluka USFBiH)
Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi:
Član 1.
Predmet Zakona
1. Ovim zakonom određuje se radno-pravni status državnih službenika u organima državne uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), (u daljem tekstu: organ državne službe).
2. Državni službenik je lice postavljeno rješenjem na radno mjesto u organ državne službe, u skladu sa zakonom.
Član 74.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na državne službenike u organima državne službe shodno se primjenjuju i na državne službenike koji taj status imaju u stručnim i drugim službama organa zakonodavne vlasti, organa izvršne vlasti, ombudsmenima, organima sudske vlasti, tužilaštvima, pravobranilaštvima, ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija, zatvorima i organima za prekršaje Federacije, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.
14. U
Zakonu o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH" br. 38/05, 22/06, 63/10, 72/10 – ispravka, 7/13, 52/14 i 85/21) relevantne odredbe glase:
SLUŽBENICI SUDA
Član 42. stav 2.
Broj i stručna sprema službenika suda
Pod službenicima suda, u smislu ovog Zakona, podrazumijevaju se državni službenici i namještenici zaposleni u sudu.
Član 43. st. 2. i 3.
Stručni saradnici
Stručni saradnik može postupati i odlučivati u vanparničnim i izvršnim stvarima i sporovima male vrijednosti kada je to predviđeno zakonom u predmetima koje mu dodijeli predsjednik suda.
Stručni saradnik pomaže sudiji u njegovom radu, vrši analizu pravnih pitanja, priprema predmete za suđenje, te obavlja, samostalno ili pod nadzorom i po uputstvima sudije, druge stručne poslove predviđene zakonom ili pravilnikom.
Član 44.
Stručni savjetnici
Vrhovni sud Federacije može zapošljavati stručne savjetnike.
Za stručnog savjetnika može biti primljen diplomirani pravnik sa položenim pravosudnim ispitom i iskustvom na radu na pravnim poslovima od najmanje pet godina.
Stručni savjetnik obavlja poslove iz člana 43. stav 3. ovog Zakona.
Član 48.
Prava iz radnih odnosa
Propisi o položaju, pravima i obavezama službenika u organima uprave shodno se primjenjuju na službenike suda, ako zakonom nije drugačije određeno.
15.
Zakon o plaćama i drugim naknadama sudija i tužilaca u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine FBiH" br. 72/05, 22/09, 27/12 – odluka USFBiH, 55/13, 55/17 – odluka USFBiH i 90/21 – odluka USBiH, 61/22 i 64/22 – rješenje USBiH) u tekstu koji je donio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Predstavničkog doma od 29. maja 2007. godine i na sjednici Doma naroda od 19. marta 2009. godine
Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi:
Član 1.
Okvir Zakona
Ovim Zakonom utvrđuju se plaće, naknade i druga materijalna prava sudija, tužilaca i stručnih saradnika u Federaciji Bosne i Hercegovine.
II. PLAĆE, NAKNADE I DRUGA MATERIJALNA PRAVA
Član 4.
Osnovna mjesečna plaća za stručne saradnike
1. Osnovna mjesečna plaća stručnih saradnika koji obavljaju sudsku funkciju u skladu sa članom 43. stav 2. Zakona o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine je 1.600 KM.
2. Broj stručnih saradnika iz stava 1. ovog člana određuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine. Stručne saradnike imenuje Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine u skladu sa Poslovnikom Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.
Član 6. st. (1), (2) i (4)
Regulisanje osnovne mjesečne plaće
1. Plaće propisane članom 2, 3. i 4 ovog Zakona neće se povećavati sve dok prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu ne dostigne ili ne pređe iznos od 800 KM.
2. Počevši od godine koja uslijedi nakon godine u kojoj prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu po prvi put dostigne ili pređe iznos od 800 KM, osnovna mjesečna plaća sudija, tužilaca i stručnih saradnika iz člana 4. ovog Zakona propisana će se godišnje korigovati za procenat povećanja prosječne mjesečne neto plaće u Bosni i Hercegovini.
4. U slučaju da se u nekoj godini prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu smanji, osnovna mjesečna plaća sudija, tužilaca i stručnih saradnika iz člana 4. ovog Zakona ostaje ista i neće se ponovo povećavati sve dok prosječna mjesečna neto plaća u Bosne i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu ne dostigne najviši nivo od prvog povećanja plaća u skladu sa stavom 2. ovog člana. Nakon toga, plaće sudija, tužilaca i stručnih saradnika iz člana 4. ovog Zakona se povećavaju u skladu sa stavom 2. ovog člana.
[…]
16.
Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine ("Službeni glasnik BiH" br. 90/05, 32/07, 40/08 – odluka USBiH*, 17/13 – odluka USBiH, 5/14 – rješenje USBiH, 40/14 – odluka USBiH, 48/15 – rješenje USBiH, 77/20 i 29/23 – odluka USBiH)
Za potrebe ove odluke koristi se neslužbeni prečišćeni tekst sačinjen u Ustavnom sudu BiH, koji glasi:
II. PLAĆE, NAKNADE I DRUGA MATERIJALNA PRAVA SUDIJA I TUŽILACA
*Član 2. ovog Zakona ukinut po osnovu Odluke Ustavnog suda U-6/06 jer se odnosio na sudije Ustavnog suda BiH
Član 6. st. (1), (2) i (4)
Regulisanje osnovne mjesečne plaće
1. Plaće propisane članom 2., 3. i 4. ovog Zakona neće se povećavati sve dok prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu ne dostigne ili ne pređe iznos od 800 KM.
2. Počevši od godine koja uslijedi nakon godine u kojoj prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu po prvi put dostigne ili pređe iznos od 800 KM, osnovna mjesečna plaća sudija i tužilaca propisana članom 2. odnosno 3. i 4. će se godišnje korigovati za procenat povećanja prosječne mjesečne neto plaće u Bosni i Hercegovini.
4. U slučaju da se u nekoj godini prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu smanji, osnovna mjesečna plaća sudija i tužilaca ostaje ista i neće se ponovo povećavati sve dok prosječna mjesečna neto plaća u Bosni i Hercegovini izračunata za kalendarsku godinu ne dostigne najviši nivo od prvog povećanja plaća u skladu sa stavom 2. ovog člana. Nakon toga, plaće sudija i tužilaca se povećavaju u skladu sastavom 2. ovog člana.
Član 17. stav (1) tač. f) i g)
Osnovna mjesečna plaća
Osnovna mjesečna plaća sljedećeg stručnog osoblja iznosi:
f) Za pomoćnika generalnog sekretara Suda Bosne i Hercegovine, pravne savjetnike Suda Bosne i Hercegovine i pravne savjetnike i zamjenike šefova odjelâ Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine: od 1.900 do 2.400 KM.
g) Za stručne saradnike i sekretare odjeljenja Suda Bosne i Hercegovine, stručne saradnike/pomoćnike tužilaca u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, pravnike/stručno osoblje Sekretarijata Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine: od 1.200 do 1.800 KM:
Član 18. stav (1)
Druge naknade i materijalna prava
1. Članovi 5. do 7., član 8. stavovi 2., 4., i 5., član 9. i članovi 11. do 15. ovog Zakona primjenjuju se na sve kategorije osoblja iz člana 17. ovog Zakona.
17.
Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Kantonalnog suda (preuzet sa https://portalfo1.pravosudje.ba/vstvfo-api/vijest/download/104149), objavljen na bosanskom jeziku, u relevantnom dijelu glasi:
POGLAVLJE II – UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA I DJELOKRUG ORGANIZACIONIH JEDINICA
Odjeljak A. Unutrašnja organizacija
Član 4.
(Unutrašnja organizacija)
(1) Poslovi iz djelokruga Suda vrše se u okviru sljedećih osnovnih organizacionih jedinica:
a) Sudska odjeljenja (Krivično, Građansko, Privredno i Upravno odjeljenje)
b) Sektor sudske uprave
c) Sektor za opće i pravne poslove, upisnike i pomoćno-tehničke poslove
d) Sektor za ekonomske i stručne poslove
(2) Izvan organizacionih jedinica, obavljaju se poslovi Sekretara suda, Stručnog savjetnika – Internog revizora, Višeg stručnog saradnika za informisanje i odnose sa javnošću – po[r]tparol suda, višeg referenta – tehničkog sekretara.
Odjeljak B. Djelokrug organizacionih jedinica
Član 6.
(Djelokrug Sektora sudske uprave)
(1) Sektor sudske uprave vrši poslove organizovanja unutrašnjeg poslovanja u sudu, stručnog obrazovanja sudija, službenika i namještenika, vođenje statistike i izrada izvještaja o radu suda, poslove u vezi sa sudskim vještacima i tumačima, poslove u vezi sa pritužbama stranaka na rad suda i drugi poslovi sudske uprave propisane zakonom i drugim aktima.
Član 13.
(Sudski stručni saradnik)
(1) Naziv radnog mjesta: Sudski stručni saradnik.
(2) Opis poslova: Proučava i priprema predmete za sjednicu vijeća, proučava pravna pitanja u vezi sa radom suda u pojedinim predmetima, izrađuje nacrte odluka, obavlja radnje u predmetu po nalogu i pod nadzorom postupajućeg sudije u skladu sa Pravilnikom o CMS-u, obavlja i druge poslove iz djelokruga poslova sektora po nalogu Predsjednika suda.
[...]
(4) Vrsta djelatnosti: Poslovi osnovne djelatnosti.
(5) Grupa poslova: Stručno-operativni.
(5) Složenost poslova: Najsloženiji.
(7) Status izvršioca: Državni službenik.
(8) Pozicija radnog mjesta: Sudski stručni saradnik.
(9) Broj izvršilaca: 26 (dvadesetšest).
18.
Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine (preuzet sa https://pravosudje.ba/vstvfo/B/70/article/52643), objavljen na bosanskom jeziku, u relevantnom dijelu glasi:
II UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA VRHOVNOG SUDA I DJELOKRUG RADA ORGANIZACIONIH JEDINICA
1. Unutrašnja organizacija Vrhovnog suda
Član 4.
Poslovi i zadaci iz nadležnosti Vrhovnog suda, obavljaju se u osnovnim organizacionim jedinicama, i to:
A Kabinet predsjednika Vrhovnog suda,
B Poseban odjel Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine, za postupanje po krivičnim djelima k[o]rupcije, organiziranog i međukantonalnog kriminala (u daljem tekstu: Posebni odjel Vrhovnog suda)
C Sektor sudskih odjeljenja i
D Sektor sudske uprave;
[…]
Član 6.
U osnovnoj organizacionoj jedinici Sektoru sudske uprave osnivaju se unutrašnje organizacione jedinice i to:
1. Odsjek sudskih stručnih savjetnika,
2. Odsjek za pravne, tehničke i opće poslove
3. Odsjek sudske pisarnice i
4. Odsjek za finansijske i računovodstvene poslove.
Član 10.
D. Sektor sudske uprave
U osnovnoj organizacionoj jedinici Sektoru sudske uprave obavljaju se poslovi koji se odnose na:
[…]
-
pomaganje sudijama u njihovom radu;
[…]
-
obavljanje poslova pripreme predmeta za upravno odjeljenje;
[…]
Član 11.
D.1. Odsjek sudskih stručnih savjetnika
U unutrašnjoj organizacionoj jedinici Odsjek sudskih stručnih savjetnika obavljaju se slijedeći poslovi:
-pomažu sudijama u njihovim radu;
-vrše analizu pravnih pitanja;
-pripremaju predmete za suđenje;
-proučavaju i pripremaju predmete za sjednice vijeća;
-izrađuju nacrte sudskih odluka;
-obavljaju samostalno ili pod nadzorom i po uputstvima sudije druge stručne poslove predviđene zakonom ili pravilnikom.
III SISTEMATIZACIJA RADNIH MJESTA
[...]
D-SEKTOR SUDSKE UPRAVE
Član 20.
D.1. Odsjek sudskih stručnih savjetnika
1.Sudski stručni savjetnik
Opis poslova:
1.pomaže sudiji u radu;
[…]
4.izrađuje nacrte sudskih odluka;
[…]
Vrsta djelatnosti: osnovna djelatnost,
Naziv grupe poslova: stručno-operativni poslovi,
Složenost poslova: najsloženiji poslovi,
Status izvršioca: državni službenik,
Pozicija radnog mjesta: sudski stručni savjetnik,
[…]
VIII RADNI ODNOSI I DISCIPLINSKA ODGOVORNOST
1.Radni odnosi
Član 39.
Propisi o položaju, pravima i obavezama državnih službenika i namještenika u organima uprave shodno se primjenjuju na državne službenike i namještenike Vrhovnog suda, ako Zakonom o sudovima u Federaciji Bosne i Hercegovine ili drugim zakonom nije drugačije određeno.
19.
Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike u organima državne službe Kantona Sarajevo ("Službene novine KS" broj 51/23), objavljen samo na bosanskom jeziku, u relevantnom dijelu glasi:
Član 65.
(Inflacija)
(1) Zbog općeg povećanja cijena dobara i usluga, a uslijed nemogućnosti povećanja koeficijenata, propisanih članom 18. stav (1) i 19. stav (1) Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo, Kolektivnim ugovorom, osnovna plaća državnih službenika i namještenika se povećava za 10% do izmjena navedenih članova, a najkasnije do isteka važenja ovog kolektivnog ugovora.
(2) Ukoliko se osnovna plaća isplaćuje u iznosu od 70% prosječne neto plaće isplaćene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjem objavljenom statističkom podatku, u tom slučaju se na taj iznos vrši uvećanje plaće za 10%.
V. Dopustivost
20. Pri ispitivanju dopustivosti zahtjeva Ustavni sud je pošao od odredbe člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine.
21. Član VI/3. Ustava Bosne i Hercegovine u relevantnom dijelu glasi:
c) Ustavni sud je nadležan u pitanjima koja mu je proslijedio bilo koji sud u Bosni i Hercegovini u pogledu toga da li je zakon, o čijem važenju njegova odluka ovisi, kompatibilan sa ovim Ustavom, sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i osnovnim slobodama i njenim protokolima, ili sa zakonima Bosne i Hercegovine; ili u pogledu postojanja ili domašaja nekog opšteg pravila međunarodnog javnog prava koje je bitno za odluku suda.
22. Zahtjev za ocjenu ustavnosti podnio je Općinski sud u Sarajevu (sutkinja Melisa Bandić), što znači da je zahtjev podnijelo ovlašteno lice iz člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj
U-5/10 od 26. novembra 2010. godine, tač. 7–14, objavljena u "Službenom glasniku Bosne i Hercegovine" broj 37/11). Imajući u vidu odredbe člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 19. stav (1) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud smatra da je zahtjev kojim se traži ocjena ustavnosti osporene pravne odredbe, tačnije člana 18. osporenog zakona, dopustiv zato što ga je podnio ovlašteni subjekt, te da ne postoji nijedan formalni razlog iz člana 19. stav (1) Pravila Ustavnog suda zbog kojeg ovaj dio zahtjeva ne bi bio dopustiv.
VI. Meritum
23. Podnosilac zahtjeva smatra da osporena odredba nije u skladu s odredbama čl. I/2. i II/4. Ustava Bosne i Hercegovine u vezi sa članom 14. Evropske konvencije, članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju i članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.
24. Osporena odredba u cijelosti glasi:
Član 18.
(Platni razredi i koeficijenti za državne službenike)
(1) Utvrđuju se slijedeći platni razredi i koeficijenti za plaće za državne službenike:
(2) Osnovna plaća lica iz stava (1) ovog člana utvrđuje se prema članu 6. ovog zakona.
Platni razred
|
Radno mjesto
|
Koeficijent
|
I
|
|
6,20
|
II
|
|
5,70
|
III
|
|
5,20
|
IV
|
|
4,60
|
V
|
|
4,50
|
VI
|
|
4,30
|
VII
|
|
4,10
|
VIII
|
|
3,90
|
IX
|
|
3,70
|
25. U Ustavu Bosne i Hercegovine relevantne odredbe glase:
Član I
Bosna i Hercegovina
2. Demokratska načela
Bosna i Hercegovina je demokratska država koja funkcioniše u skladu sa zakonom i na osnovu slobodnih i demokratskih izbora.
Član II
Ljudska prava i osnovne slobode
4. Nediskriminacija
Uživanje prava i sloboda, predviđenih u ovom članu ili u međunarodnim sporazumima navedenim u Aneksu I ovog Ustava, osigurano je svim licima u Bosni i Hercegovini bez diskriminacije po bilo kojem osnovu kao što je pol, rasa, boja, jezik, vjera, političko i drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status.
26. Član 14. Evropske konvencije glasi:
Uživanje prava i sloboda predviđenih u ovoj konvenciji osigurava se bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status.
27. Član 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju glasi:
1. Uživanje svakog prava koje zakon predviđa mora se osigurati bez diskriminacije po bilo kom osnovu, kao što su spol, rasa, boja kože, jezik, vjeroispovijest, političko ili drugo mišljenje, nacionalno ili socijalno porijeklo, povezanost s nacionalnom manjinom, imovina, rođenje ili drugi status.
2. Javne vlasti ne smiju ni prema kome vršiti diskriminaciju po bilo kom osnovu kao što su oni spomenuti u stavu 1.
28. Iz navoda zahtjeva za ocjenu ustavnosti proizlazi da je osporena odredba neustavna zato što se primjenjuje i na sudske stručne saradnike u Kantonalnom sudu koji su raspoređeni u sudska odjeljenja i obavljaju najsloženije poslove iz osnovne djelatnosti suda, čime su diskriminirani u odnosu na stručne saradnike i savjetnike u pravosudnim institucijama na drugim nivoima vlasti u Bosni i Hercegovini u pogledu ostvarivanja prava na usklađivanje plaća s rastom prosječne mjesečne plaće u Bosni i Hercegovini.
29. Ustavni sud podsjeća da se u više svojih odluka, donesenih na osnovu člana VI/3.c) Ustava Bosne i Hercegovine, bavio pitanjem ustavnosti nekoliko zakona zato što nisu propisivali specifične naknade po osnovu rada za sudije i tužioce kao nosioce pravosudnih funkcija, ali i za ostalo stručno osoblje u pravosudnim institucijama. Tako je u Odluci broj U-7/12 od 30. januara 2013. godine Ustavni sud utvrdio neustavnost Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH zato što zakon "ne sadrži odredbe" o naknadama "troškova prijevoza, toplog obroka i odvojenog života za sudije, tužioce ali i ostalo stručno osoblje". U Odluci broj U-29/13 od 28. marta 2014. godine Ustavni sud je utvrdio neustavnost Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH zato što zakon "ne sadrži odredbe" o naknadama "troškova smještaja u toku rada za sudije, tužioce ali i drugo stručno osoblje". Istom odlukom Ustavni sud je utvrdio da je navedeni zakon u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i Evropskom konvencijom "iako ne sadrži" odredbe o "naknadama za posebne uvjete rada (dodatak na staž) za stručne saradnike pravnike i stručne saradnike istražioce" u Tužilaštvu BiH. U Odluci broj U-22/22 od 23. marta 2023. godine Ustavni sud je utvrdio neustavnost Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH zbog toga što zakon "ne sadrži odredbe o naknadi za troškove smještaja i odvojen život za stručno osoblje" u pravosudnim institucijama BiH. U Odluci broj U-25/22 od 19. januara 2023. godine Ustavni sud je utvrdio neustavnost Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH zato što zakon "ne sadrži odredbe o naknadama sudijama i tužiocima za vrijeme obaveznog dežurstva ili pripravnosti za rad".
30. U svim navedenim odlukama u kojima je utvrđena neustavnost Ustavni sud je smatrao da je zakonodavac, ne propisujući specifične naknade iz radnog odnosa za sudije, tužioce i za ostalo stručno osoblje u pravosudnim institucijama, prekršio načelo nezavisnosti pravosuđa kao osnovne garancije vladavine prava iz člana I/2. Ustava Bosne i Hercegovine, te da je postupio suprotno načelu zabrane diskriminacije iz člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine, člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju i člana 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.
31. Kao posebno značajnu odluku za rješavanje konkretnog zahtjeva, Ustavni sud ukazuje na svoju praksu iz Odluke broj U-12/23 (vidi Ustavni sud, Odluka o dopustivosti i meritumu broj
U-12/23 od 28. septembra 2023. godine, dostupna na www.ustavnisud.ba) utvrdio da član 20. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine" br. 45/10, 111/12, 20/17, 22/19 i 94/20), u dijelu IV alineja kojom je propisano "stručni sudski savjetnici u Vrhovnom sudu Federacije", nije u skladu sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Utvrđeno je da je navedena zakonska odredba neustavna zbog činjenice da stručni sudski savjetnici u Vrhovnom sudu Federacije nisu imali zakonom propisano pravo na usklađivanje plaće s mjesečnim rastom prosječne mjesečne neto plaće u Bosni i Hercegovini. U vezi s tim je navedeno da za stručne savjetnike u Vrhovnom sudu FBiH nije propisano da vrše sudsku funkciju, kao i da ih ne imenuje VSTVBiH, već da ih zapošljava Vrhovni sud FBiH
(idem, tačka 38). S druge strane, Ustavni sud je zaključio da su pravni savjetnici Pravnog odjeljenja u Sudu Bosne i Hercegovine adekvatna uporedna grupa u odnosu na stručne savjetnike u Vrhovnom sudu FBiH. Daljnjom analizom Ustavni sud je utvrdio postojanje različitog tretmana između navedene dvije kategorije sudskih službenika budući da Zakon o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine, koji se primjenjuje u odnosu na pravne savjetnike Pravnog odjeljenja u Sudu Bosne i Hercegovine, u relevantnom dijelu propisuje korigiranje plaće u skladu s rastom prosječne mjesečne plaće u Bosni i Hercegovini, za razliku od osporenog zakona u navedenoj odluci (
idem, tačka 41). Konačno, Ustavni sud je u navedenoj odluci zaključio da za takvo različito postupanje ne postoji objektivno i razumno opravdanje, odnosno da je osporena odredba u tom predmetu diskriminirajuća jer onemogućava da se plaća stručnih savjetnika u Vrhovnom sudu korigira za procent povećanja prosječne mjesečne neto plaće u Bosni i Hercegovini (
idem, tačka 42).
32. Imajući u vidu navode podnosioca zahtjeva, kao i relevantnu praksu Ustavnog suda, osporena odredba u konkretnom slučaju ispitat će se s aspekta zabrane diskriminacije.
33. Ustavni sud podsjeća da je Evropski sud za ljudska prava (u daljnjem tekstu: Evropski sud) potvrdio da pojmove diskriminacije koja je zabranjena na osnovu člana 14. Evropske konvencije i člana 1. Protokola broj 12 treba tumačiti na isti način (vidi Evropski sud,
Pilav protiv Bosne i Hercegovine, presuda od 9. juna 2016. godine, predstavka broj 41939/07, tačka 40. s daljnjim referencama). U skladu s tim, pravo na nediskriminaciju prema članu 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju pruža zaštitu od različitog postupanja prema pojedincima u analognim ili relevantno sličnim situacijama. Tretman je diskriminatoran ako "nema objektivno i razumno opravdanje", odnosno ako ne teži "legitimnom cilju" ili ako ne postoji "razuman odnos proporcionalnosti" između upotrijebljenog sredstva i cilja koji se želi postići (vidi,
mutatis mutandis, Evropski sud,
Pinkas protiv Bosne i Hercegovine, presuda od 4. oktobra 2022. godine, predstavka broj 8701/21, tačka 58). Osim toga, "samo razlike u tretmanu zasnovane na prepoznatljivoj osobini ili "statusu" mogu predstavljati diskriminaciju u smislu člana 14." (
idem, tačka 59).
34. U vezi s navedenim, Ustavni sud napominje da član 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju proširuje obim zaštite ne samo na "bilo koje pravo utvrđeno zakonom" nego i van toga (
op. cit.,
Pinkas protiv Bosne i Hercegovine, tačka 52). To se primarno odnosi na nacionalni zakon i na ono što je njime dozvoljeno, odnosno koje pravo se uskraćuje.
35. U konkretnom slučaju, sudskim stručnim saradnicima u Kantonalnom sudu koji su raspoređeni u sudska odjeljenja osporenim zakonom se uskraćuje pravo na usklađivanje prosječne mjesečne neto plaće u Bosni i Hercegovini. To pravo je najjasnije propisano članom 6, zatim članom 17. stav 1.g) i članom 18. stav 1. Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine (vidi tačku 16. ove odluke). Iz navedene zakonske odredbe jasno proizlazi da se druge naknade i materijalna prava primjenjuju i na sve kategorije stručnog osoblja Suda BiH, Tužilaštva BiH i sekretarijata VSTVBiH, što uključuje i reguliranje osnovne mjesečne plaće, odnosno njeno korigiranje za procent povećanja prosječne mjesečne neto plaće u Bosni i Hercegovini. U stručno osoblje, prema navedenom zakonu, spadaju "stručni saradnici" u Sudu BiH i Tužilaštvu BiH. Budući da se zahtjevom tvrdi da osporena odredba onemogućava uživanje navedenog prava sudskim stručnim saradnicima u Kantonalnom sudu, Ustavni sud će s tog aspekta pristupiti ispitivanju kompatibilnosti osporene odredbe sa članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju.
36. Ustavni sud napominje da sporna zakonska odredba ne propisuje da se to eksplicitno odnosi na sudske stručne saradnike u Kantonalnom sudu koji su raspoređeni u sudska odjeljenja i obavljaju najsloženije poslove iz djelatnosti suda. To je ujedno i jedina razlika u strukturi zakonske odredbe čija se ustavnost ispituje u odnosu na odredbu koja je ispitana u predmetu Ustavnog suda broj U-12/23. Međutim, nesporno je da se sporna zakonska odredba odnosi i na te sudske stručne saradnike Kantonalnog suda, što proizlazi iz odgovora Ministarstva pravde kojem se pridružila i Skupština Kantona Sarajevo kao donosilac osporenog zakona. Ustavni sud, međutim, primjećuje da je zahtjevom pokrenuto pitanje ustavnosti sporne zakonske odredbe isključivo u odnosu na sudske stručne saradnike Kantonalnog suda koji su raspoređeni u sudska odjeljenja i obavljaju najsloženije poslove iz osnovne djelatnosti suda. Ovim zahtjevom se i ne pokreće pitanje u odnosu na ostale državne službenike odnosno stručne saradnike zaposlene u upravi suda na administrativnim poslovima niti se na njih odnosi navedena praksa Ustavnog suda.
37. Da bi se ispitalo postojanje diskriminacije, mora se prvo utvrditi postojanje adekvatne "uporedne grupe" i "analogne ili relevantno slične situacije". Prema navodima podnosioca zahtjeva, sudski stručni saradnici u Kantonalnom sudu su u analognoj ili relevantno sličnoj situaciji kao i stručni saradnici i savjetnici u sudovima u Federaciji BiH, kao i stručno osoblje koje je zaposleno u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine, tj. saradnici i savjetnici u Sudu BiH i Tužilaštvu BiH. Ustavni sud primjećuje da poslovi koje obavljaju sudski stručni saradnici u Kantonalnom sudu, u pogledu opisa poslova, suštinski odgovaraju poslovima sudskih savjetnika u Vrhovnom sudu FBiH. Iako se radi o sudovima različitih nivoa, poslovi koje obavljaju obje usporedne grupe – pomoć i podrška sudijama u njihovom radu, suštinski su isti. Takav zaključak proizlazi iz analize sadržaja Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Kantonalnog suda i Vrhovnog suda FBiH (vidi tač. 17. i 18. ove odluke). Iz navedena dva propisa je vidljivo da obje kategorije službenika obavljaju poslove pomaganja sudijama u njihovom radu i izradi nacrta odluka. Dakle, radi se o obavljanju najsloženijih poslova osnovne djelatnosti navedena dva suda. S obzirom na navedeno, može se zaključiti da su sudski stručni savjetnici Vrhovnog suda FBiH adekvatna uporedna grupa u odnosu na sudske stručne saradnike u Kantonalnom sudu.
38. Kako je već rečeno, posebnost ovog slučaja ogleda se u tome što osporena zakonska odredba ne konkretizira, tj. ne nabraja radna mjesta za koje je propisan određeni platni koeficijent. Prema praksi Evropskog suda, opća politika ili mjera koja ima nesrazmjerno štetne efekte na određenu grupu može se smatrati diskriminatornom čak i kada nije posebno usmjerena na tu grupu. Takva situacija može predstavljati "posrednu diskriminaciju", koja ne zahtijeva nužno diskriminatorsku namjeru (vidi,
op. cit., Pinkas protiv Bosne i Hercegovine, tačka 62). Ipak, kako je već rečeno, nesporno je da se osporena zakonska odredba člana 18. stav 2. alineja III odnosi i na sudske stručne saradnike u Kantonalnom sudu. Stoga, Ustavni sud smatra da se u ovom slučaju radi o posrednoj diskriminaciji jer pogađa grupu stručnih saradnika u Kantonalnom sudu koja obavlja najsloženije poslove. Naime, osporenim zakonom, odnosno osporenom odredbom se ne pravi razlika između sudskih stručnih saradnika koji rade kao asistenti sudijama i obavljaju najstručnije poslove u odnosu na stručne saradnike u upravi suda i koji ne obavljaju takve poslove. Stoga u osporenom zakonu nigdje nije propisano da sudski stručni saradnici u Kantonalnom sudu imaju pravo na godišnje korigiranje plaće na način na koji je to na državnom i federalnom nivou propisano za sudsko stručno osoblje. U vezi s tim, Ustavni sud posebno ukazuje na član 17. stav 1.g) i član 18. stav 1. Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine koji ovo pravo propisuje za sve stručno osoblje u Sudu BiH, Tužilaštvu BiH i VSTVBiH. U vezi s tim, Ustavni sud naglašava da ne postoji razumno i objektivno opravdanje za isključenje sudskih stručnih saradnika koji obavljaju najsloženije poslove iz osnovne djelatnosti suda u Kantonalnom sudu kada je riječ o korigiranju plaće za procent povećanja prosječne mjesečne neto plaće u Bosni i Hercegovini. Na ovakav zaključak ne utječe navod iz odgovora na zahtjev da je "osporenim zakonom propisan mehanizam za usklađivanje plaća u odnosu na kretanje ekonomskih parametara za sve državne službenike pa i za sudske stručne saradnike Kantonalnog suda" budući da se mora napraviti razlika u odnosu na spornu kategoriju stručnih saradnika, kako je to već obrazloženo.
39. Na osnovu svega navedenog, Ustavni sud smatra da član 18. stav 2. alineja III u odnosu na sudske stručne saradnike Kantonalnog suda koji su raspoređeni u sudska odjeljenja i obavljaju najsloženije poslove iz osnovne djelatnosti suda nije u skladu sa članom II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i članom 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju.
40. Ustavni sud naglašava da odredbe člana 18. stav 2. alineja III Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo ostaje na snazi u odnosu na ostala radna mjesta, osim u odnosu na sudske stručne saradnike u Kantonalnom sudu koji obavljaju najsloženije poslove. U tom dijelu, kako je već rečeno, osporena odredba nije ni osporena. Da bi se otklonila neustavnost navedene zakonske odredbe, nadležni zakonodavac treba da izmijeni Zakon o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo na način da sudskim stručnim saradnicima u Kantonalnom sudu koji obavljaju najsloženije pravne poslove iz osnovne djelatnosti suda propiše pravo na reguliranje osnovne mjesečne plaće za procent povećanja prosječne mjesečne neto plaće u Bosni i Hercegovini na način kako je to propisano za stručno osoblje – sudske stručne saradnike i savjetnike prema odredbama člana 6, člana 17. stav 1. i člana 18. stav 1. Zakona o plaćama i drugim naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou Bosne i Hercegovine.
41. Ustavni sud smatra svrsishodnim ostaviti Skupštini KS rok od šest mjeseci za odgovarajuću izmjenu relevantnih zakonskih odredbi kojima bi se i sudskim stručnim saradnicima u Kantonalnom sudu koji obavljaju najsloženije poslove priznalo pravo na reguliranje osnovne mjesečne plaće za procent povećanja prosječne mjesečne neto plaće u Bosni i Hercegovini.
Ostali navodi
42. Iako je podnosilac zahtjeva naveo da osporena zakonska odredba nije u skladu ni sa članom 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima, Ustavni sud, imajući u vidu prethodno obrazloženje u kojem je utvrđena neustavnost osporene odredbe, smatra da nema potrebe da se zahtjev dodatno ispituje prema članu 26. Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima.
VII. Zaključak
43. Ustavni sud zaključuje da član 18. stav 2. alineja III Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Kantona Sarajevo ("Službene novine Kantona Sarajevo" br. 5/19 i 40/22) u dijelu u kojem se odnosi na sudske stručne saradnike u Kantonalnom sudu u Sarajevu koji su raspoređeni u sudska odjeljenja i obavljaju najsloženije poslove iz osnovne djelatnosti suda nije u skladu s odredbama člana II/4. Ustava Bosne i Hercegovine i člana 1. Protokola broj 12 uz Evropsku konvenciju.
44. Na osnovu člana 59. st. (1) i (2) i člana 61. stav (4) Pravila Ustavnog suda, Ustavni sud je odlučio kao u dispozitivu ove odluke.
45. Prema članu VI/5. Ustava Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.